Šta je sekularizam?

Ispravan prijevod riječi sekularizam (secularism) je nevjera (ateizam) ili svjetovna teorija (laicizam). Sekularizam u terminologiji ne samo da je suprotan pojmu budućeg svijeta, nego nosi specifičnije značenje nepovezanosti s vjerom ili potpunu proturječnost vjeri.
Ovaj prijevod se jasno očituje iz definicije koju navode rječnici i strani znanstveni instituti. Britanski naučni zavod, pojašnjavajući termin sekularizma, kaže: “To je socijalni pokret koji ima za cilj odvratiti ljude od zaokupljanja budućim svijetom i usmjeriti ih ka posvećivanju ovom svijetu.”

U srednjem vijeku postojala je nezainteresovanost za ovaj svijet. Ljudi su se uveliko posvećivali razmišljanju o Bogu i budućem svijetu. Sekularizam se kroz borbu protiv ove pojave počeo manifestirati putem razvitka humanističkog pravca. U doba renesanse ljudi su počeli pokazivati duboku privrženost humanističko-kulturnim otkrićima i ostvarenju vlastitih ambicija na ovom svijetu.“

Zaokret ka sekularizmu postepeno se razvijao kroz čitavo savremeno doba kao pokret suprotan vjeri i kršćanstvu.[1]

U rječniku “Novi svijet” od Webstera stoji tumačenje istog pojma:

1. Ovosvjetski duh ili ovosvjetski pravci. Posebno, sistem sačinjen od principa i prakse koji kategorički odbija svaki oblik vjere i obreda.

2. Uvjerenje da vjera i crkva nemaju pravo miješanja u državu, a posebno u opći odgoj.”[2]
Oksfordski rječnik, tumačeći riječ (secular), kaže:

1. Ovosvjetski ili materijalni. Nije ni vjerski ni duhovni. Kao: ateistički odgoj ili ateistička umjetnost i muzika; ateistička vlast – vlast suprotna crkvi.

2. Mišljenje koje kaže da vjera ne treba biti temeljem ponašanja i odgoja.[3]

“Novi internacionalni rječnik” o sekularizmu kaže:

“Pravac u životu ili bilo kojem domenu koji počiva na osnovi da se vjera ili vjerska tumačenja ne smiju miješati u vlast. Odnosno, namjerno udaljavanje tih tumačenja. Ova riječ npr. označava: ”Vlast sa čistom ateističkom politikom”. “Sekularizam je društveni sistem ponašanja zasnovan na ideji obligatnosti postojanja moralnih vrijednosti i ponašanja prema savremenim tumačenjima života i društvenosti bez osvrta na vjeru”[4]

Orijentalista Arberi u knjizi “Vjera Srednjeg istoka” kaže: “Naučni materijalizam, humanizam, prirodnjački pravac i pozitivizam su ateistički pravci. Ateizam je posebno izražen u Evropi i Americi. Iako su pojave sekularizma prisutne na Srednjem istoku, nisu dobile posebnu filozofsko-književnu formulaciju. Glavni primjer za to je odvajanje vjere od države u Republici Turskoj.”[5]

U savremenoj islamskoj literaturi sekularizam je uveliko definisan kao “odvajanje vjere od države”. U stvarnosti, ovakva definicija ne daje potpuno značenje važeće za pojedince i njihove postupke koji nisu u uskoj vezi s državom.

Da je rečeno da je sekularizam “odvajanje vjere od života”, definicija bi bila daleko preciznija. Znači, ispravno značenje sekularizma je “izgradnja života bez uplita vjere”, bez obzira na društvo ili pojedinca. Države i pojedinci, sa ograničenim shvatanjem, imaju različite stavove o vjeri. Neki sistemi dozvoljavaju vjeru, kao liberalno-demokratska društva, i njihov pravac je “umjereni antireligiozni sekularizam”, tj. ateistička društva koja se ne bore protiv vjere. Suprotno njima stoji “ekstremni antireligiozni sekularizam” koji se oštro suprotstavlja vjeri kao u komunističkim i njima sličnim totalitarnim društvima.

Nema nikakve razlike izmeðu ova dva naziva ako gledamo s stanovišta islama. Sve što nije vjersko, od principa do prakse, ono je u suštini antireligiozno. Islam i ateizam su dva potpuno nespojiva pojma.[6]

”Sekularizam” od dr. Sefera el-Havalija
[1] Ency. Britanicca vol. IX.p.19
[2] Websters New World dictionary ; 128. B.
[3] Oxford Advacend Learne’s Die. of current English; 785.
[4] Websters third New !nternational die. 2053.
[5] Religion in the Middle East A.J. Arbery; vol. 2; 606-607.
[6] Pogledaj: “Stav islama prema sekularizmu” u petom poglavlju ove knjige.

Priredio i prilagodio:doc. dr. Emir Demir
Preuzeto sa minber.ba
https://minber.ba/ta-je-sekularizam/