Šta kaže Kur'an i Sunnet o “daruri” ?

Piše: Midhat Bašić, prof.

Uzvišeni Allah objavio je Svoj vjerozakon – šerijat i propisao ljudima da se strogo pridržavaju šerijatskih propisa. Islamski vjerozakon vrhunac je pravde, milosti i mudrosti, i svakom čovjeku donosi samo dobro, jer Gospodar i Stvoritelj ljudi, koji im je objavio Svoj šerijat, najbolje zna šta je dobro za njih: “A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je o svemu dobro obaviješten.” (El-Mulk, 14)

Svi vjernici dužni su izvršavati ono što je Plemeniti Allah naredio i kloniti se onoga što je zabranio. Međutim, postoje situacije kada je vjernicima dozvoljeno da odstupe od ovog pravila, a to su situacije u kojima su prisiljeni, kako bi sačuvali svoju vjeru, život, razum, imetak i čast, da ne izvrše naređeno ili da urade ono što je zabranjeno, odnosno kada su, usljed spleta okolnosti, prinuđeni učiniti nešto što je, u normalnim prilikama, pokuđeno ili zabranjeno.

Definicija prinude – darure

Prinuda ili darura označava stanje izuzetne ili vanredne tegobe, pa i opasnosti, koja čovjeka tjera da izostavi ili privremeno odgodi izvršavanje naredbe – vadžiba ili da uradi ono što je zabranjeno – haram, kako bi na taj način zaštitio neku od univerzalnih vrijednosti: vjeru, život, razum, imetak i čast.

Mnoštvo je dokaza koji upućuju na uzimanje u obzir stanja prinude, a u narednim redovima ukratko ćemo spomenuti dio dokaza koji upućuju na to.

Kur’an o daruri

U Kur’ani-kerimu nalazi se pet ajeta u kojima je spomenut izraz “darura”, a svi ajeti objavljeni su u kontekstu zabrane konzumiranja određenog mesa.

Uzvišeni Allah kaže: “Zaista vam se zabranjuje strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije, Allah zaista prašta i milostiv je.” (El-Bekara, 173)
“Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo, i što je udavljeno i ubijeno udarcem, i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strelicama. To je porok! Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi odustati od svoje vjere, zato se ne bojte njih, već se bojte Mene. Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. A onome ko bude primoran, kad hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti.” (El-Maida, 3)
“Reci: ‘Ja ne nalazim u ovome što mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma šta drugo osim strvi, ili krvi koja ističe, ili svinjsko meso – to je zaista pogano – ili što je kao grijeh zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, već samo toliko da glad utoli, Gospodar tvoj će doista oprostiti i milostiv biti.’” (El-En’am, 145)
“Zaista vam se zabranjuje strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo ime. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da utoli glad – pa, Allah zaista prašta i milostiv je.” (En-Nahl, 115)
“A zašto da ne jedete ono pri čijem je klanju spomenuto Allahovo ime, a On vam je zaista objasnio šta vam je zabranio – osim kad ste u nevolji; mnogi, prema prohtjevima svojim, nemajući znanje, zavode druge u zabludu. Zaista Gospodar tvoj dobro zna one koji u zlu prelaze svaku mjeru.” (El-En’am, 119)
Učenjaci su zaključili da ovi tekstovi direktno ukazuju na dozvoljenost zabranjene hrane u stanju nužnosti, a analogno tome ukazuju na to da je u stanju prinude dozvoljeno učiniti i druge zabrane.

Sunnet o daruri

U sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nalaze se mnogobrojne predaje koji potvrđuju ovo pravilo.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema nanošenja štete sebi niti drugom!” (Bilježi Ibn Madža. Šejh Albani ocijenio ga je kao vjerodostojan hadis.)
Ammar b. Jasir, radijallahu anhuma, prenosi da su ga mušrici uhvatili i natjerali ga da opsuje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, tj. da su ga primorali. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: “Kakvo ti je srce bilo?”, a Ammar je odgovorio: “Smireno u imanu.” Na to mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Ako te opet prisile, isto im odgovori.” (Hadis je zabilježio El-Bejheki u Sunenu.) Zatim je Uzvišeni Allah objavio: “Onoga koji uznevjeruje u Allaha, nakon što je u Njega vjerovao – osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane čvrsto u imanu – čeka Allahova kazna. Onima kojima se nevjerstvo bude mililo stići će srdžba Allahova i njih čeka patnja velika.” (En-Nahl, 106)
Jednom prilikom nekom je čovjeku deva počela da umire. Vidjevši to, njegova žena mu reče: “Zakolji je!” On to odbi, pa je deva zatim umrla. Žena mu reče: “Oguli je, da osušimo loj i meso, i to jedemo”, na što joj on reče: “Pričekaj dok upitam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je došao i upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, on mu je dgovorio: “Da li posjeduješ bogatstvo koje će te učiniti neovisnim od ovoga?” Rekao je: “Ne!”, pa mu reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Pa jedite je.” (Bilježi Ebu Davud u svom Sunenu)
Ebu Vakid el-Lejsi, radijallahu anhu, kazuje da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “O Allahov Poslaniče, mi se nalazimo u mjestu gdje nas često zadesi glad, pa šta nam je dozvoljeno od strvi?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori mu: “Ako ni ujutro ni navečer nemate ništa za pojesti, niti imate povrće, pa na vama je da je jedete.” (Bilježi imam Ahmed u svom Musnedu. A imam Hakim hadis je ocjenio vjerodostojnim.)
Opća šerijatska pravila

Pitanje darure potpada pod sljedeća šerijatska pravila:

Prvo pravilo: Šerijat je utemeljen na pribavljanju koristi ljudima i otklanjanju štete.

Mnoštvo je dokaza koji ukazuju na to, a neke ćemo spomenuti:

Uzvišeni Allah kaže: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (El-Enbija, 107)

“Zaista Allah naređuje pravdu i dobročinstvo, i da se bližnjima udjeljuje, a zabranjuje vam razvrat, zlo i nasilje; On vas savjetuje da bi pouku primili.” (En- Nahl, 90)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema nanošenja štete sebi niti drugom.” (Ibn Madža)

Drugo pravilo: Pet je intencija i ciljeva šerijata, a to su: očuvanje vjere, života, razuma, potomstva i imetka.

Analiziranjem i razumijevanjem tekstova iz Kur’ana i sunneta, može se doći do zaključka da svi propisi vode ka očuvanju ovih ciljeva šerijata. Ostvarenje ovih intencija donosi dobrobit i uklanja štetu od pojedinca i zajednice.

Treće pravilo: Šerijat je sagrađen na olakšavanju i otklanjanju poteškoća od šerijatskih dužnika.

Mnoštvo je dokaza koji ukazuju na to, a neki od njih jesu sljedeći:

Uzvišeni Allah kaže: “I u vjeri vam nije ništa teško propisao.” (El-Hadždž, 78)

“Allah želi da vam olakša!” (En-Nisa, 28)

“Allah želi da vam olakša, a ne da vam oteža.” (El-Bekara, 185)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Poslan sam sa čistom i lahkom vjerom.” (Ahmed, Musned)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Olakšavajte, a ne otežavajte!” (Buhari i Muslim)

Četvrto pravilo: Svi šerijatski propisi uvjetovani su mogućnošću i sposobnošću šerijatskog obveznika.

Na to ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: “Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.” (El-Bekara, 286)

I “Allah nikog ne zadužuje više nego što mu je dao.” (Et-Talak, 7)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Allah je mom ummetu oprostio grijeh koji počine nehotice, iz zaborava i u stanju prisile.” (Bilježi Ibn Madža. Imam Hakim ovaj je hadis ocijenio kao vjerodostojan u svom Mustedreku, a imam Zehebi složio se s njim.)

Časopis Asr

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/