PROPIS PROSLAVLJANJA I OBILJEŽAVANJA NOVE HIDŽRETSKE GODINE

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Oko proslavljanja i obilježavanja Nove hidžretske godine nije prenešen nijedan vjerodostojan hadis od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ijedna predaja nekoga od ashaba. Takođe, niko od imama ovog ummeta, počev od četvorice imama mezheba pa nadalje, nije preporučio ovo djelo, niti je zapisano u pouzdanoj i poznatoj islamskoj literaturi nešto o tome, ni od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ni od ashaba ili tabi'ina, ni u vjerodostojnim niti slabim predajama, ni u Sunenima niti u Musnedima.

U Šerijatu ne postoji termin „proslavljanja Nove hidžretske godine“, to nije prenešeno u šerijatskim tekstovima, niti je bilo poznato kod prvih najboljih generacija ovog ummeta.

Proslavljanje Nove hidžretske godine kao vid praznika nema osnova u Šerijatu. Kod muslimana postoje samo dva praznika: ramazanski bajram i kurbanski bajram, kao što je potvrđeno u vjerodostojnom hadisu. Mimo ova dva muslimani nemaju druge praznike.

Dan nastupanja nove hidžretske godine nije šerijatski praznik, jer u hadisu od Enesa, radijallahu anhu, je došlo da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je došao u Medinu, a oni su imali dva dana (praznika) u kojima su se igrali (tj. proslavljali ih). Pa ih je pitao: „Koja su to dva dana“? „Dani u kojima smo se igrali u džahilijetu“, odgovorili su. Pa im je rekao: „Zaista vam je Allah te dane zamijenio sa boljima od njih: kurbanskim i ramazanskim bajramom“. Bilježe ga Ebu Davud, Nesai, Ahmed i Hakim, a ocjenjuju ga vjerodostojnim Hakim, Ibn Hadžer, Albani i Šu'ajb Arnaut.

Bitno je napomenuti da su hidžretski kalendar i prvi dan Nove hidžretske godine određeni još u vrijeme ashaba i selefa, a oni nisu proslavljali taj dan niti ga bilo čime obilježavali, a da je u tome bilo hajra oni bi nas sigurno u tome pretekli.

Sa druge strane, proslavljati i obilježavati Novu hidžretsku godinu je vid oponašanja mušrika, jer je proslavljanje prvog dana nastupanja Nove kalendarske godine džahilijetski običaj koji su radili i rade medžusije, židovi i kršćani.

Gore spomenuto je rezime fetvi savremenih učenjaka koji su upitani o propisu istog.

Prema tome, nije dozvoljeno muslimanima da proslavljaju i obilježavaju Novu hidžretsku godinu zbog sljedećeg:

– jer bi takav postupak sa ustrajavanjem i ponavljanjem postao novi praznik, a u islamu imaju samo dva praznika (dva bajrama), a uvođenje novih praznika nije dozvoljeno

– jer o tome nije ništa prenešeno u šerijatskim tekstovima

– jer to nisu radili ashabi koji su i uveli hidžretski kalendar

– jer to nije radio niti preporučio selef ovog ummeta niti neko od imama

– jer je u tome oponašanje kjafira.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com