KLANJE KURBANA ZA KUĆU RADI BEREKETA ILI IZ ZAHVALNOSTI ALLAHU

Alejkumusselam.

Ako se pod tvojim riječima „običaj da se kolje ‘kurban za kuću’, kada neko pravi kuću“ misli na klanje „kurbana“ na temelju kuće, onda je to posebno pitanje o kojem je bilo govora i može se naći na ovoj stranici pod naslovom „klanje kurbana na temelju kuće“.

A što se tiče klanja kurbana kada se kuća završi ili useli u nju ili kupi stan ili kuća, odgovor na ovo prvenstveno se vraća na razumijevanje šerijatskog termina kurban.

Naime, kurban na arapskom jeziku se naziva UDHIJE a što znači klanje žrtve u vremenu poslije izlaska Sunca. A terminološko (šerijatsko) značenje kurbana je ono što se kolje od deva, krava, ovaca i koza sa ciljem približavanja Allahu, subhanehu ve te'ala, na dan kurbanskog bajrama.

Klanje kurbana je potvrđeni sunet a kod nekih učenjaka i vadžib, on se kolje u osnovi za žive ljude. Takođe, klanje kurbana za kurbanski bajram ima svoje posebne propise, šartove i adabe što nije tema ovog pitanja.

Ali ono što je vrlo bitno je vrijeme i povod klanja kurbana. Što se tiče vremena klanja kurbana, on se kolje nakon klanjanja bajram namaza prvog dana bajrama i traje do zalaska Sunca zadnjeg dana „Ejjama tešrika“ (tri dana poslije prvog dana bajrama koje hadžije provedu na Mini). To jest, klanje kurbana traje nepuna četiri dana i tri noći. A što se tiče povoda klanja kurbana, on se kolje sa ciljem približavanja Allahu u danima kurbanskog bajrama.

Osim klanja kurbana za kurbanski bajram u Šerijau postoje još neki drugi vidovi klanja kurbana, i to:

– klanje AKIKE, tj. klanja kurbana povodom rođenja djeteta, a što ima svoje propise i pravila.

– klanje kurbana HEDJA onome ko obavlja jednu od dvije vrste hadža, tj. Temetu'u ili Kiran, a oni se kolju zbog spajanja Umre sa Hadžom.

– klanje kurbana HEDJU DŽUBRAN zbog propuštenog nekog vadžiba u toku obreda Hadža što predstavlja nadoknadu i iskup za propušteni vadžib.

Za sve ove vrste klanja kurbana gore spomenute postoje šerijatski argumenti Kur'ana i Suneta i to je ono što se u Islamu smatra i naziva kurbanom.

Bilo koje klanje neke životinje mimo gore spomenutih povoda i razloga i nazivanja istog kurbanom nema uporišta u tekstovima Kur'ana i Sunneta niti u praksi ashaba i selefa ovog Ummeta.

Prema tome, u Šerijatu ne postoji nešto što se naziva kurban koji se kolje povodom useljenja u kuću, povodom pravljenja kuće, kupovine kuće ili stana radi bereketa ili iz zahvalnosti Allahu. Takođe, nema u Šerijatu kurbana koji se kolju radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično, a kamoli kojekakvih klanja kurbana po narudžbi sihirbaza i raznih džinhodža.

A oni koji kolju ovakve neosnovane kurbane s ubjeđenjem da je to od Islama i od Šerijata čine čistu novotariju u vjeri, jer je u hadisu mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha, došlo: „Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje“.

A propis uvođenja i praktikovanja novotarija je poznat i jasan, tj. svaka novotarija je dalalet i vodi u vatru. U vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Tirmizi od Irbada Sarije, radijallahu anhu, je došlo: „Čuvajte se novina u vjeri, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija vodi u dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru“.

Ovo bi bio propis klanja neke životinje povodom useljenja i slično radi bereketa i iz zahvalnosti ako se to klanje smatra i naziva kurbanom.

Međutim, postoji drugi vid klanja neke životinje (ovce, koze i krave) povodom useljenja u kuću, povodom pravljenja kuće, kupovine kuće ili stana radi bereketa ili iz zahvalnosti Allahu, ili radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično, a to je klanje istih životinja, naravno radi Allaha i u Njegovo ime, s tim da se zaklano meso podijeli kao sadaka ili ispeče i pojede kao sadaka.

Znači, životinja se kolje radi Allaha, s tim da to nije kurban niti se smije nazivati i tretirati kao kurban, a nagrada i sevap se dobija od udjeljivanja mesa u bilo kojem obliku kao SADAKE. Ovaj vid klanja potpada pod propis sadake a ne kurbana.

Treba napomenuti da ovakav vid i način klanja životinja u ime Allaha zbog spomenutih razloga i povoda uz udjeljivanje mesa ima osnova sa strane propisanosti davanja sadake a ne sa strane klanja kurbana.

Neki učenjaci navode da je klanje životinje i udjeljivanja mesa kao sadake sa ciljem i povodom da se zauzvrat dobije nešto od Allaha, znači radi nekog dunjalučkog šićara, poput bereketa, ozdravljenja, radi zaštite, otklanjanja nevolje i belaja i slično, da je ovakvo klanje na manjem stepenu i sa manjom nagradom i vrijednošću kod Allaha od klanja i udjeljivanja mesa kao sadake koje se čini čisto i isključivo radi Allaha, dželle še'nuhu, i iz zahvalnosti prema Njemu.

Prema tome, u Šerijatu ne postoji nešto što se naziva kurban koji se kolje povodom useljenja u kuću, povodom pravljenja kuće, kupovine kuće ili stana radi bereketa ili iz zahvalnosti Allahu, ili radi ozdravljenja bolesnog i opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično. Međutim, postoji i dozvoljeno je zaklati životinju iz spomenutih povoda i razloga sa ciljem udjeljivanja mesa kao sadake. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com