Da li ja smijem klanjati sebi istihare ako sam tek nedavno pocela klanjati i da li smijem citati prilikom klanjanja namaza istihare ili moram znati napamet taj dio? Posto sam u knjizi “Zbirka hadisa Muhammeda s.a.v.s.” nasla da je to mač s dvije ostrice, taj namaz, pa me malo strah.
Kako se klanjaju 2 rekata nafile namaza i kad ,tj. u koje vrijeme?
Istihara namaz se klanja kada želimo neku bitnu životnu odluku da donesemo ali se dvoumimo između nekoliko opcija ili ponuda. Tada kao i svaku drugu nafilu klanjamo u bilo koje doba dana, kada je dozvoljen namaz. Na kraju namaza predaš selam i proučiš dovu (može se i pročitati) i Allaha zamoliš da ti olakša u toj odluci.
Dobrovoljni namazi su uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia’ ibn Ka’b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više čini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).
Nafila-namazi donose bereket u kuću onoga ko ih često obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod kuće za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i povećanje bereketa u kući u kojoj se namaz često klanja. Kao i mnoge vrste ibadeta tako se i namaz dijeli na obavezni (farz) i dobrovoljni (nafila-namaz).
1. Možemo kazati da su nafila-namazi jedna od mogućnosti koje islam pruža svojim sljedbenicima da povećaju svoja dobra djela i svoje stepene u Džennetu …
Na Sudnjem danu će se nafilama upotpunjavati nepotpuni farzovi. Prenosi Temim ed-Darijj da je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ”Prvo za što će čovjek odgovarati je namaz, pa ako bude potpun tako će se i primiti, a ukoliko bude manjkav, reći će Uzvišeni Allah melekima: ‘Pogledajte da li Moj rob ima nafila, pa njima upotpunite farzove…”’ (Ebu Davud). Nafila-namazima se podižu stepeni vjernika kod Allaha. Prenosi se da je Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ”Što više namaz obavljaj, jer svaki put kada učiniš sedždu Allah ti poveća deredžu (stepen)…” (Muslim) …
Dobrovoljni namazi su i uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia’ ibn Ka’b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više čini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).
Nafila-namazi donose bereket u kuću onoga ko ih često obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod kuće za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i povećanje bereketa u kući u kojoj se namaz često klanja.
Dobrovoljni namazi su i uzrok Allahove ljubavi prema čovjeku. U poznatom hadisi-kudsijju napominje se da su Allahu najdraža djela farzovi koje je propisao, a da Mu se čovjek vjernik neprestano približava nafilama sve dok ga Allah ne zavoli. (Buharija).
Osnova je da se nafila-namazi obavljaju kao i farzovi, tj. onako kako se obavljaju propisani – farz-namazi. Postoje neki izuzeci kod nafila-namaza koji nisu dozvoljeni kod farzova, a to je, kako islamski učenjaci kažu, zbog toga što su nafila-namazi na manjem stepenu od farzova. Od tih posebnosti su:
• Nafilu-namaz je dozvoljeno klanjati sjedeći bez obzira da li klanjač bio u stanju da klanja stojeći, s tim da je nagrada upola manja: «Namaz obavljen sjedeći je pola nagrade namaza obavljenog stojeći.» (Muslim).
Imran ibn Husajn je upitao Poslanika o namazu koji se klanja sjedeći pa je rekao: «Klanjati stojeći je bolje, a ko klanja sjedeći ima pola nagrade.» (Buharija)
• Nafilu je dozvoljeno klanjati na jahalici, tj. u autu, autobusu, avionu, brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu, pa čak i ako onaj koji želi klanjati lično upravlja vozilom bez obzira da li smo u mogućnosti da stanemo pa klanjamo stojeći. Amir ibn Rebia kaže da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja na svojoj jahalici. (muttefekun alejhi) .
• Nafila-namaz se može klanjati ne okrećući se prema Kibli pod uvjetom da je klanjamo putujući u prijevoznom sredstvu. U istoj predaji od Amir ibn Rebie spominje se da je Poslanik, s.a.v.s., klanjao nafilu okrenut u pravcu u kojem se jahalica kretala.
Često puta se dešava da neko čitajući o vrijednosti određenog nafila-namaza i nagradi za njegovo obavljanje odluči da što više klanja taj namaz želeći da poveća svoja dobra djela. Čovjek je takve prirode da lahko popusti, a naročito ako nešto pokuša naglo i odjednom. Šejtan, neka je Allahovo prokletstvo na njega, koristi različite metode odvraćanja ljudi od dobrih djela, što mu je i glavni cilj. Tako on pusti čovjeka da počne činiti neka djela, pa ga onda napada otežavajući mu ono što je svom snagom pokušao uvesti u svoju praksu sve dok to ne ostavi u potpunosti.
Ali, mudrost ne leži u količini, nego u ustrajnosti u dobrim djelima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Allahu najdraža djela su ona na kojima čovjek ustrajava…» (muttefekun alejhi). A u drugoj predaji stoji: «Držite se onoga što ste u stanju raditi jer Allahu neće nešto dosaditi sve dok vama ne dosadi.» (muttefekun alejhi).
Izvor teksta:Saff
A Allah najbolje zna!
Pripremio prof. Jasmin Djanan