Treba li naklanjati propuštene sunnete?

Iako nisu obavezni, sunneti imaju veliku vrijednost, stoga ih je lijepo klanjati u svim prilikama, osim na putu, kada ih je bolje izostavljati. Ko zbog posla, zaborava ili nekog drugog razloga propusti sunnet, može ga klanjati, kada se sjeti, ali to ne mora, naklanjavanje sunneta lijepo je i pohvalno. Preneseno je nekoliko hadisa koji ukazuju na legitimnost naklanjavanja propuštenih sunneta. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Ako bi propustio četiri rekata prije podne-namaza, Resulullah, ﷺ, klanjao bi ih nakon namaza.” (Tirmizi, i smatra ga dobrim, a šejh Albani – vjerodostojnim.) A nije ih propuštao zbog njihove velike vrijednosti. Abdullah b. Saib, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, ﷺ, klanjao četiri rekata prije podne-namaza i rekao: “Ovo je vrijeme kada se otvaraju nebeske kapije, i volim da se moja dobra djela uzdižu u to vrijeme.” (Tirmizi i Ibn Madže, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Vjerovjesnikove, ﷺ, riječi: “Ko ne uspije klanjati dva rekata sabahskog sunneta, neka ih klanja nakon izlaska sunca.” (Ibn Huzejme, Ibn Hibban i Hakim. Imam Hakim i Zehebi predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 5/478.)
Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, na putu prespavao sabah-namaz, pa ga je naklanjao zajedno sa sunnetom. U jednom drugom predanju stoji da je Poslanik, ﷺ, vidio nekog čovjeka da klanja neposredno nakon sabahskog farza pa ga je upozorio: “Sabah ima samo dva rekata!” Čovjek mu odgovori: “Allahov Poslaniče, nisam klanjao sabahski sunnet, sada ga evo klanjam.” Na to mu Vjerovjesnik, ﷺ, nije ništa rekao. (Ebu Davud, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Ummu Selema prenosi da je Poslanik, ﷺ, naklanjao dva rekata podnevskog sunneta (koji se klanjaju nakon farza) poslije ikindija-namaza, jer su ga bili zaokupili neki ljudi iz plemena Benu Temim.(Ibn Huzejme i Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović