Da li ste znali ovo o propisima bajrama?

Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

1- Da li ste znali da su islamski učenjaci po pitanju propisa bajram-namaza zauzeli različite stavove? Minimalno što je kazano po tom pitanju jeste da je klanjanje bajram-namaza pritvrđeni sunnet i to je bio stav većine islamskih pravnika, a tog stava bili su: malikijska, šafijska, zahirijska pravna škola, učenjaci hanefijske pravne škole Ebu Jusuf i Es-Serhasi, i drugi selefijski učenjaci.

2- Da li ste znali da su neki učenjaci spomenuli jednoglasan stav učenjaka da je pohvalno kupanje povodom bajrama, iako su svi hadisi koji govore o tome slabi? Na to ukazuje ispravna analogija – analogno kupanju petkom povodom odlaska na džumu – i praksa prvih generacija.

3- Da li ste znali da je sunnet da se lijepo obuče čovjek koji ide na bajram-namaz, odnosno da bi čovjek na bajram trebao da obuče najljepšu odjeću koju posjeduje? Na to nam indirektno ukazuje hadis Omera, r.a., u kojem se navodi da je Omer, r.a., bio na pijaci i vidio da se prodaje svileni ogrtač pa ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhis-selam, i kazao: ‘’Kupi sebi ovaj ogrtač, kako bi ga mogao oblačiti kada ideš na bajram i kada ti dolaze delegacije“, pa mu je rekao Poslanik: ‘’To oblače samo oni koji nemaju nikakvog udjela na onom svijetu.“ (Buharija i Muslim)

4- Da li ste znali da je sunnet, po konsenzusu učenjaka, osobi koja je krenula na ramazanski bajram-namaz, da nešto pojede prije nego što izađe iz kuće? To je bila praksa Allahovog Poslanika. Enes, r.a., kaže: “Allahov Poslanik ne bi izlazio na ramazanski bajram-namaz prije nego što bi pojeo nekoliko datula.“ U jednoj predaji se dodaje: “Prekidao bi na neparnom broju“.

5- Da li ste znali da je sunnet da čovjek ode na bajram-namaz pješice, ne koristeći prijevozno sredstvo? Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojem kaže: “Od sunneta je da se ide pješice na bajram-namaz.“ (Tirmizi, br. 530, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

6- Da li ste znali da je sunnet da bajram-namazu prisustvuju žene, bez razlike bile starije ili mlađe, pod uvjetom da u njihovom izlasku nema nikakvih šerijatskih prekršaja, kao što je nepropisno oblačenje, šminkanje, mirisanje i dr.? Na to ukazuje hadis Ummu Atijje, r.a., da je kazala: “Naredio nam je Poslanik, alejhis-selam, da na bajramsku musallu iz svojih odaja izađu mlade djevojke, pa čak da i žene u hajzu prisustvuju bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle.“ (Buharija)

7- Da li ste znali da je dozvoljeno da bajram-namazu prisustvuju djeca? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a., da mu je kazano: “Jesi li prisustvovao bajramu sa Allahovim Poslanikom?“, pa je rekao: ‘’Da.“ (Buharija)

8- Da li ste znali da je sunnet da se donose tekbiri u periodu izlaska iz kuće pa sve dok ne počne bajramska hutba, po mišljenju većine islamskih učenjaka? Na osnovu riječi Uzvišenog: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.“

9- Da li ste znali da je mnogo hadisa koji ukazuju da je Allahov Poslanik redovno prakticirao klanjati bajram-namaz na ‘’musalli“ – otvorenom prostoru? Ebu Seid el-Hudri, r.a., kazao je: “Poslanik bi izlazio na dan Kurbanskog i na dan Ramazanskog bajrama na musallu, a prvo što bi činio bilo je klanjanje namaza…“

10- Da li ste znali da je spomenuto da je Allahov Poslanik samo jednom klanjao bajram-namaz u džamiji i to zbog kiše koja je padala u danima Bajrama, ali je predaja o tome slaba – daif, kao što su pojasnili hadiski eksperti?

11- Da li ste znali da je bajram-namaz ispravan ako se klanja u džamiji – zatvorenom prostoru, ali se time propušta sunnet Allahovog Poslanika?

12- Da li ste znali da Allahov Poslanik nije prakticirao klanjati nafilu ni prije ni poslije bajram-namaza? Na to ukazuju riječi Ibn Abbasa: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.’’ (Buharija i Muslim)

13- Da li ste znali da je mnogo učenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da se bajram-namaz klanja dva rekata? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.“ (Buharija i Muslim)

14- Da li ste znali da, po jednoglasnom stavu učenjaka, nije propisano učenje ezana niti ikameta za bajram-namaz? Na to nam ukazuje hadis Džabira, r.a.: “Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je počeo sa namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta.“ (Muslim)

15- Da li ste znali da je većina pravnika – od kojih su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska – smatrala da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet? Među njima postoji određenih razilaženja, kao da li se u to ubraja početni tekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekat ili ne. Hanefijska pravna škola smatrala je da se na prvom rekatu donose tri tekbira prije kiraeta – učenja Kur’ana, a na drugom se donose tri tekbira poslije učenja Kur’ana.

16- Da li ste znali da je donošenje dodatnih tekbira, koji se donose nakon početnog tekbira, pohvalno – sunnet, po konsenzusu islamskih učenjaka? Što znači, ako bi ih čovjek izostavio, namjerno ili nenamjerno, njegov namaz je ispravan.

17- Da li ste znali da ako bi se desilo da klanjač – muktedija – koji klanja za imamom koji preferira suprotno mišljenje od njegovog, po mišljenju tri pravne škole: hanefijske, šafijske, hanbelijske – on će slijediti imama bez obzira što ne preferira to mišljenje. Shodno riječima Allahovog Poslanika: “Imam je postavljen – učinjen – da biste ga slijedili i nemojte se razlikovati od njega….“ (Buharija i Muslim)

18- Da li ste znali da je većina islamskih pravnika smatrala pohvalnim dizanje ruku u bajram-namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira? Tog stava bile su hanefijska, šafijska i hanbelijska pravna škola. Iako za to ne postoji jasan – vjerodostojan hadis koji to potvrđuje, ali takav postupak prenesen je u vjerodostojnim predajama od nekih učenjaka prvih generacija.

19- Da li ste znali da je sunnet da imam na kijamu, prilikom klanjanja bajram-namaza, treba učiti naglas Kur’an, po konsenzusu učenjaka?

20- Da li ste znali da je pohvalno da ljudi nakon klanjanja bajram-namaza pažljivo saslušaju bajramsku hutbu, koja je po većini islamskih učenjaka sunnet – a neki su kazali da je to po jednoglasnom stavu učenjaka? Što znači, ako bi čovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja bajram-namaza, bez slušanja hutbe, njegov namaz bio bi ispravan i neće biti grješan.

21- Da li ste znali da ako žene dolaze na bajram-namaz – ili ako se bajramska hutba direktno prenosi putem radija ili televizije – pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe ženskoj populaciji? To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kao što je zabilježeno u hadisu Džabira kod Buharije i Muslima.

22- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da će osoba koja zakasni na bajram naklanjati bajram-namaz na isti način kako se klanja u džematu, jer ne postoje argumenti koji ukazuju da se način naklanjavanja razlikuje od načina na koji se klanja u džematu?

23- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka, među kojima su učenjaci hanefijske, malikijske, šafijske pravne škole, smatrala da, ako se desi da je bajram petkom, dolaskom na bajram nije spala obaveza dolaska na džumu? Jer, osnova je da su to dva zasebna ibadeta i ne može jedan od ovih ibadeta zamijeniti drugi. Međutim, bilo je i onih učenjaka koji su smatrali da ako se desi da je bajram petkom, osobe koje dođu na bajram nisu obavezne dolaziti na džuma-namaz, osim imama koji je obavezan da prisustvuje i bajramu i džuma-namazu. Ovo mišljenje zastupao je imam Ahmed i njega je odabrao šejhul-islam Ibn Tejmijje. To su argumentovali riječima Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kada se obraćao ashabima u danu u kojem su se spojili Bajram i džuma: “Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi, ovaj dolazak mu je dovoljan i za džumu, a mi ćemo i džumu klanjati.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud –br. 1073, i dr. od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) Također u prilog ovom mišljenju ide vjerodostojna fetva od Osmana, r.a., po ovom pitanju, u kojoj je dozvolio onima koji su klanjali bajram da nisu obavezni dolaziti na džumu. A Allah najbolje zna.

24- Da li ste znali da je sunnet da se čovjek ne vraća istim putem kojim je došao na bajram-namaz, već da se vrati kući drugim putem. Neki učenjaci spomenuli su konsenzus učenjaka po tom pitanju, na osnovu riječi Abdullaha ibn Omer, r.a.: “Allahov Poslanik odlazio je na bajram-namaz jednim putem, a vraćao se drugim.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br. 1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

25- Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org