DAVANJE SADAKE I ČINJENJE DOBROČINSTVA KJAFIRU

Alejkumusselam.

Islamski pravnici imaju podijeljeno mišljenje oko davanja dobrovoljne sadake kjafirima. Razlog ovog razilaženja među učenjacima je to što je sadaka sama po sebi davanje imetka u vlasništvo nekome drugom radi nagrade (sevapa) pa da li musliman ima nagradu ako sadaku da kjafiru?

Skupina učenjaka je na stavu da je uopće dozvoljeno davanje sadake kjafirima, svejedno bili oni zimijje (kjafiri koji plaćaju džizju i žive u muslimanskoj zemlji), ili oni koji su pod ugovorom o neratovanju protiv muslimana, ili kjafiri koji su u ratu protiv muslimana. Ovo je stav hanbelijskog mezheba, zvaničan stav šafija (po nekim učenjacima unutar mezheba) i stav Muhammeda Šejbanija od hanefija.

Dokazi sa kojim dokazuju ovu dozvolu su:
– riječi Uzvišenog: “I hranu su udjeljivali, mada su je i sami željeli, siromahu, jetimu i zarobljeniku” (Ed-Dehr, 8). Kaže Ibn Kudame: “U to vrijeme zarobljenik nije bio osim kjafir”.

– hadis mutefekun alejh u kojem kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “U svakoj svježoj jetri (živom biću) je nagrada”.
Neki učenjaci, poput hanefijskog učenjaka Haskefija, prave razliku između kjafira zimijja kojima je dozvoljeno davati sadaku i svih drugih kjafira kojima nije dozvoljeno dati sadaku.

Dok šafijski učenjak Šurejbini navodi stav učenjaka Ezre'ija da se dozvola davanja sadake kjafirima ne odnosi na kjafira koji je u ratu protiv muslimana, nego da se odnosi na zimijju, onog koji je pod ugovorom o neratovanju, kjafiru rođaku, kjafiru za kojeg se nadamo da će primiti Islam, kjafiru koji je zarobljen kod muslimana i slično.
Odabrano mišljenje po ovom pitanju, a Allah zna najbolje, je ovo zadnje mišljenje, tj. da je dozvoljeno davati sadaku svim vrstama kjafira osim onim koji su u ratu sa muslimanima. S tim da ovu dozvolu treba ograničiti, kao što to preciziraju neki učenjaci, da ako znamo da će se sa tom sadakom pomoći kjafir u činjenju grijeha prema Allahu, poput toga da će kupiti krst, alkohol i slično, da onda nije dozvoljeno da mu se da sadaka jer to prestavlja pomaganje u griješenju.

A što se tiče činjenja dobročinstva prema kjafirima, to nam je došlo pojašnjeno u kur'anskom ajetu u kojem Uzvišeni kaže: “Allah vam ne zabranjuje da činite dobročinstvo i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone. Allah zaista voli one koji su pravedni” (El-Mumtehine, 8). Kaže Ibn Kesir u svom Tefsiru navodeći primjer na koga se odnose riječi “prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone”, poput žena i tjelesno slabih.

Takođe, u hadisu kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Esme, radijallahu anha, da joj je došla njena majka koja je bila mušrikinja, pa je ona pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da li da održava rodbinske veze sa njom, pa joj je odgovorio: “Da, održavaj rodbinske veze sa svojom majkom”. A nema sumnje da je jedan od vidova održavanja rodbinskih veza sa roditeljem činjenje dobročinstva prema njemu.

Prema tome, dozvoljeno je da udjeljuješ sadaku toj ženi i da joj činiš dobročinstvo pomagajući joj na raznorazne načine, s tim da to ne smije preći u bliskost i prijateljovanje nego da budeš na distanci sa njom. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com