Do kada se može učiti sura Kehf?

Blago onom ko redovno uči suru El-Kehf! Redovno učenje ove sure pokazatelj je čovjekova iskrenog vjerovanja i njegove dobrote. U vezi s učenjem ove sure, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je sljedeće: “Ko prouči suru El-Kehf uoči petka imat će svjetlo koje će se protezati od mjesta na kojem se nalazi do Drevnog hrama, Kabe” (Ed-Darimi. Ovaj je hadis prihvatao poznati muhadis El-Albani). U drugom hadisu stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko prouči suru El-Kehf petkom imat će svjetlost do sljedeće džume” (El-Hakim i El-Bejheki. Ibn Hadžer i šejh El-Albani prihvatali su ovaj hadis.) Sura El-Kehf uči se petkom, u toku dana ili uoči petka, to jest, u četvrtak navečer, jer dan počinje s akšamom i s njime se i završava. Imam El-Munavi, rahimehullah, u djelu “Fejdul-Kadir ” kaže: “…eto, zbog toga je poželjno suru El-Kehf proučiti petkom ili uoči petka, tako je rekao imam Šafi, Allah njime bio zadovoljan.” A oni učenjaci koji nisu prihvatali navedene hadise kazali su da se sura El-Kehf ne uči uoči petka, već samo petkom.
Upotrebljavanje skraćenice “s.a.v.s.” za epiteton koji se koristi prilikom pisanja Resulullahova, sallallahu alejhi ve sellem, imena nije preporučeno. Hadiski stručnjaci ukazali su da ne treba koristiti skraćenicu “s.a.v.s.” izbjegavajući pisanje salavata “sallallahu alejhi ve sellem”. Onaj ko koristi skraćenicu lišava sebe nagrade za donošenje salavata, a nagradu uskraćuje i čitaocima. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na mene donose jedan salavat, Allah na njega donese deset salavata” (Ahmed). Ovako je rekao šejh Ibn Usejmin, rahimehullah.
Jesu li postupili spram Allahovih riječi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) oni koji umjesto salavata “sallallahu alejhi ve sellem” napišu skraćenicu “s.a.v.s.”? Ibn Džemaa veli: “Pokuđeno je reći: ‘Sallallahu alejhi’ ne dodavši riječi ‘ve sellem’. I pokućeno je upotrebljavati skraćenicu za salavat i skraćenicu ‘r.a.’ za izraz ‘radijallahu anhu’, već oboje treba pisati u izvornom obliku.” Imam Es-Sujuti zapisao je sljedeće: “Čovjek treba koristiti salavat ‘sallallahu alejhi ve sellem’ kad god spomene Resulullahovo, sallallahu alejhi ve sellem, ime, i ne smije dopustiti da mu to dojadi. Onome ko zapostavi donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uskraćeno je veliko dobro.”
Ovo su izjave islamskih učenjaka koji su živjeli u vremenu kad se za pisanje koristilo pero i mastilo, pa šta bi oni rekli o nama, koji jednim gumbom možemo napisati salavat kakav god želimo, pa i onaj što se uči na drugom sjedenju, i to bez imalo naprezanja?!
Isti status, ako ne i gori, ima upotreba skraćenice “dž.š.”, “s.v.t.”, i drugih skraćenica, uz spominjanje uzvišenog Božijeg imena. Vjerovanje u Svemogućeg Allaha, u Njegovu dobrotu, milost, pravednost, ljepotu, nalaže nam da slavimo Njegovo Biće, prilikom izgovaranja i prilikom pisanja Allahova imena. Koliko običnih ljudi zna šta znači skraćenica “s.v.t.”?! Zar nije bolje i uputnije napisati: “Dragi/Plemeniti/Svevišnji/Milostivi Allah” nego: “Allah, s.v.t.”? Iz vjerodostojnog hadisa znano je da Sveznajući Allah spomene pred melekima onoga ko Njega spomene pred ljudima, pa neka čovjek zato pazi kako će spomenuti (i napisati, također) Allahovo ime. A Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović