Je li dopušteno da se češlja onaj ko stupi u ihramske zabrane?

Onaj ko stupi u ihramske zabrane ne treba se češljati zato što priliči da njegova kosa bude raščupana i prašnjava, kao i zato što češljanje ima za posljedicu opadanje vlasī, ali može izmivati kosu. Pa ipak, onaj ko stupi u ihramske zabrane i, naprimjer, češanjem ili trljanjem glave izazove opadanje vlasī nije grešan, jer nije imao namjeru izazvati opadanje vlasī. Eto, neka se zna da čovjek nije grešan ukoliko greškom ili iz zaborava prekrši bilo koju ihramsku zabranu, na temelju Allahovih riječi: “Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite. – A Allah prašta i samilostan je” (el-Ahzab, 5);“Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo!” (el-Bekara, 286), a ovu je dovu Allah, dželle šanuhu, uslišio i rekao: “To sam već učinio!” Evo za to još jednog dokaza. Bavljenje lovom zabranjeno je u toku ihramskih zabrana jer je Gospodar objavio: “O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadža! Onom od vas ko je hotimično ubije kazna je da jednu domaću životinju, čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi, pokloni Kabi ili da se iskupi time što će, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti – da bi osjetio pogubnost postupka svog…” (el-Maida, 95).
Ovdje je poenta u ograničenju koje je izrečeno riječju hotimično, iz čega slijedi da neće biti sankcioniran onaj ko divljač, dok je u ihramskim zabranama, ubije nehotice. Drugim riječima, priliči da bude sankcioniran onaj ko se lovom u toku ihramskih zabrana bavi hotimično, a ne priliči da bude sankcioniran onaj ko divlju životinju u toku tih zabrana ubije nehotice. Ovo smo konstatirali povodeći se za načelom da je islam lahkai jednostavna vjera koja preferira opraštanje. Ovo smo rekli, a naglašeno ponavljamo: ukoliko bilo koju ihramsku zabranu, bez izuzetka, iz neznanja ili iz zaborava prekrši onaj ko stupi u ihramske zabrane neće biti sankcioniran ni na kakav način, pa nije obavezan zaklati kurban kao iskup, niti je njegov obred pokvaren (hadžske i umranske obrede kvari, naprimjer, stupanje u spolni odnos sa suprugom). Ovo smo ustanovili na temelju dokaza koje smo ranije naveli.
Šejh Muhammed b. Usejmin