Kada u namazu mozemo ciniti sehvi sedzdu?

Ko se u namazu zaboravi, pa iz zaborava klanja jedan rekat višse ili učini jednu sedzždu visše nego što je propisano i tome slično, vadžzib mu je – da bi ispravio navedeni propust – na kraju namaza učiniti još dvije sedzžde, prije ili poslije predavanja selama. Isto tako, ko iz zaborava izostavi neki od pritvrđenih sunneta, učiniće sehvi sedžzdu prije nego što preda selam. Tako se, na primjer, onaj ko iz zaborava preskoči prvo sjedenje u namazu (ettehijjatu) i sjeti se da ga je preskočio tek na kraju namaza, ili se sjeti kada je već ustao na treći rekat, neće ponovo vraćati na sjedenje, već će umjesto toga, prije selama učiniti sehvi sedzždu i tako ispraviti spomenuti propust.

Isto tako, onaj ko preda selam prije nego što je namaz potpuno završsio, pa se toga, sjeti neposredno nakon predanog selama, ne mora namaz ponavljati ispočetka, nego će upotpuniti ono što je propustio i nakon predanog selama učiniti sehvi sedžzdu. Osnov za ovakav stav nalazimo u postupku i riječima Allahovog Poslanika s.a.v.s. koji je, „kad su mu rekli da je predao selam nakon dva rekata, ustao, upotpunio namaz i nakon predanog selama, učinio sehvi sedžzdu“. (Buhari i Muslim)

Također, se pripovijeda da je jednom drugom prilikom, Allahov Poslanik s.a.v.s. poslije drugog rekata, preskočivši prvo sjedenje ustao direktno na treći rekat i da je prije selama učinio sehvi sedždu, dodavši kasnije: „Kada neko od vas u namazu posumnja; da li je klanjao tri ili četiri rekata, neka odbaci sumnju tako što će za osnovu uzeti ono u što je siguran (a to je manji broj), a potom, prije selama, neka učini sehvi sedždu. Ako u takvom slučaju bude klanjao pet (umjesto četiri) rekata, to će mu biti šefaat za njegov namaz, a ako bude klanjao četiri, tačno koliko i treba, to će ostaviti šsejtana pokunjena nosa.“ (Muslim)

Onaj ko kao muktedija za imamom zaboravi nešto u namazu, neće učiniti sehvi sedžzdu, jer klanja za imamom. Za razliku od toga, zajedno sa imamom će učiniti sehvi sedzždu, u slučaju da imam nešsto pogrijesši. Ovo zato što je ispravnost njegovog namaza vezana za ispravnost imamova i što je vadžzib slijediti imama. Dokaz za to je činjenica da su i ashabi r.a. zajedno sa Poslanikom s.a.v.s. činili sehvi sedzždu, kada bi je on učinio. (Et-Tirmizi)

Dakle, sehvi sedžzda se čini u slijedećim slučajevima:

– ako preda selam prije nego upotpuni namaz,
– ako klanja višse rekata nego što je propisano,
– u slučaju da se zaboravi sjesti na prvom ettehijjatu,
– ukoliko se zaboravi jedan od pritvrđenih sunneta namaza,
– u slučaju sumnje po pitanju broja klanjanih rekata u namazu.

Na pitanja odgovorio mr. hf. Senaid Zaimovic – http://www.muslimanka.net