Kakav je propis udate nemuslimanke koja primi islam ?

Priredio: Sead ef. Jasavić.

Ako je neka žena udata i primi islam prije svoga muža ili ona prihvati islam a on to odbije učiniti, a uz sve to ona ga voli i on nju također, i iza sebe imaju dugogodišnji skladan brak, a možda imaju i djecu i potomstvo i imetak – šta da radi žena u ovom slučaju, jer ona žudi za islamom, ali, u isto vrijeme, žudi i za svojom djecom, mužem i domom? Za muslimanku koja je tek prihvatila islam predstavlja veliku poteškoću žrtvovati muža i porodicu i djecu i imetak! Neke od njih žele prihvatiti islam, ali razvod od muža stoji kao kamen spoticanja na njenom putu u islam. U čemu je riješenje?
Odgovor: Imam hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm., obrađuje ovaj problem u svom poznatom djelu „Ahkamu Ehliz-Zimmeh“ – „Propisi o zimmijama“, 1/318-326., u kojem kaže da su se islamski učenjaci razišli po ovom pitanju na mnogo mišljenja i stavova, i to kako prve generacije (selef), tako i potonje generacije (halef):

1. Raskid braka odmah nakon prihvatanja islama!

Onda kada žena, koja je udata za ehli-kitabiju ili mušrika, prihvati islam, njen brak momentalno postaje nevažećim, bez obzira na to bi li njen muž primio islam poslije nje koliko za treptaj oka ili ne! Ona njemu ne pripada, jedino da zajedno prime islam u isto vrijeme, i obratno. Ako bi oženjeni čovjek primio islam, a oženjen je mušrikinjom, njegov brak momentalno postaje nevažećim od vremena njegovog ulaska u islam, makar ona prihvatila islam nakon njega za koliko treptaj oka (ovo ne važi za ženu kitabijku).

Ovo je stav jedne skupine tabi’ina i jednog dijela pripadnika Zahirija, a bilježi se i od Džabira b. Abdullaha, Abdullaha b. Abbasa, Hammada b. Zejda, Hakema b. Ujejne, Seid b. Džubejra, Omera b. Abdul-Aziza, Hasana el-Basrije, Adijj b. Adijja, Katade i Šahija.

2. Raskid braka ako muž odbije prihvatiti islam.

Kada jedno prihvati islam prije drugog – ako su unutar islamskog svijeta (darul-islam), onda se nudi prihvatanje islama onome ko to nije učinio, pa ako prihvati ostaju u svome braku, a ako odbije – onda dolazi do razvoda braka i ne čeka se istek iddeta (3 mjesečna pranja)!

Ovog je stava imam Ebu Hanife rhm..

3. Raskid braka nakon isteka Iddeta žene koja je imala bračni odnos sa mužem.

Ako žena prihvati islam a muž to ne učini – ako se to dogodi prije bračnog odnosa, raskida se brak, a ako se dogodi poslije, onda ostaju u braku – ako muž prihvati islam u toku njenog iddeta, a ako on ne prihvati islam nakon isteka iddeta, onda se ona razvodi od njega. Ako muž prihvati islam, a ona to ne učini, nudi joj se da uđe u islam, pa ako prihvati – ostaju u braku, a ako odbije – raskida se brak odmah nakon njenog odbijanja, bez obzira na to je li to bilo prije stupanja u bračni odnos ili poslije!

Ovog je stava imam Malik rhm..

4. Suprotno trećem stavu.

Ako ona postane muslimanka prije muža razvod braka nastupa odmah, a ako on postane musliman prije nje i ona prihvati islam u periodu iddeta (iščeka), ona i dalje ostaje njegovom ženom, a ako ona to ne učini, razvod braka nastupa nakon isteka njenog iddeta.

Ovog je stava Ibnu Šubrume rhm..

5. Iddet-priček, je oboma odrednica.

Ako jedno od njih postane musliman prije drugoga – ako se to desilo prije stupanja u bračni odnos braka nema, a ako se to desilo poslije stupanja u bračni odnos, pa ono drugo prihvati islam u toku iddeta, ostaje se u braku, a ako iddet istekne, a ono drugo ne prihvati islam – brak se raskida.

Ovog stava su: Evza’i, Zuhri, Lejs, Ahmed, Šafija i Ishak b. Rahivejh.

6. Žena čeka i ostaje u braku, pa makar proboravila godine, ako to ona izabere.

Allahov Poslanik s.a.w.s., nije nikada (prisilno), razveo muža i ženu, ako je jedno od njih dvoje prihvatilo islam prije drugoga, niti na jednom mjestu, niti je ikada spomenuo da postoji razlika između perioda prije isteka iddeta i poslije iddeta, niti je bilo koju ženu ispitivao za njen iddet, i ako je većina njih primalo islam nakon perioda u kome se iddet mogao završiti – naravno uz zabranu imanja bračnog odnosa između njih dvoje.

Ovog je stava šejhul-islam Ibnu Tejmijje i hafiz Ibnul-Kajjim rhm..

7. On polaže više prava na nju sve dok ona ne napusti (hidžra), svoje mjesto boravka.

Ovog je stava Ali b. Ebi Talib r.a..

8. Oni su u braku sve dok ih vladar ne razvede.

Ovog je stava imam Zuhri rhm..

9. Ostaje kod njega, ali im se zabranjuje bračni odnos.

Ovog stava je bio imam el-Neha’i rhm..

U globalu se svi ovi stavovi mogu svesti na dva stava:

1. Stav onih koji požuruju razvod takvog braka, i oni svoje mišljenje temelje na sljedećem: „O vjernici, kada vam vjernice kao muhadžirke dođu, ispitajte ih, a Allah dobro zna kakvo je vjerovanje njihovo, pa ako se uvjerite da su vjernice onda ih ne vraćajte nevjernicima: one njima nisu dopuštene, niti su oni njima dopušteni; a njima podajte ono što su potrošili. Nije vam grijeh da se njima ženite kad im vjenčane darove njihove date. U braku mnogoboške ne zadržavajte! Tražite ono što ste potrošili, a neka i oni traže ono što su potrošili! To je Allahov sud, On sudi među vama – a Allah sve zna i mudar je.“ (el-Mumtehina, 10.)

2. Stav onih koji ne požuruju razvod takvog braka, koji kažu: Ovaj ajet dozvoljava muhadžirki da se odrekne svoga muža koji nije prihvatio islam i da se može nakon njega udati, ali joj isti ovaj ajet dozvoljava i to da može čekati svoga muža da prihvati islam, a muslimanima je zabranjeno da je silom vrate natrag i ako imaju sklopljen ugovor sa mušricima o povraćaju muslimana natrag. Jedno drugome su zabranjeni u bračnom odnosu, ali muslimanka opet ima pravo čekati ga da prihvati islam. Ako se muhadžirke odreknu svojih muževa – dozvoljeno je zaprositi ih i oženiti, nakon isteka njihova iddeta i nakon njihovoga odabira, i obratno, čovjek može čekati svoju ženu-mušrikinju sve dok ne postane muslimanka, samo što se on u ovakvoj situaciji neće smatrati njenim mužem, jer ona-mušrikinja, nakon isteka svoga iddeta, može slobodno da se uda za drugoga. Iddet je samo uslov da bi se sačuvalo očinstvo prvoga muža, ako se slučajno odabrao raskid braka. U svakom slučaju, bračni ugovor traje, ako muslimanka to hoće, naravno bez mogućnosti stupanja u bračni kontakt i odnos sa mužem nemuslimanom!

P.S.: Kategorički je haram i ni jedan fakih i učenjak nije rekao da je muslimanki dozvoljeno da se uda za nemuslimana! Ovdje, u ovome tekstu, je riječ o udatoj nemuslimanki koja kao takva prihvati islam – šta joj je kasnije činiti, mada su učenjaci tkđ. stava da sama udadba muslimanke za nemuslimana nije djelo koje izvodi iz vjere ali jeste veliki i teški grijeh koji je lahko može izvesti iz islama: „…ne udavajte vjernice za mnogobošce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob-vjernik bolji od mnogobošca, makar vam se i dopadao. Oni zovu u džehennem, a Allah, voljom Svojom, nudi džennet i oprost, i objašnjava ljudima dokaze Svoje, da bi razmislili!“ (el-Bekara, 221.)

Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm.
Za više detalja pogledati:
„Kako biti musliman na zapadu“, str.122-146., Libris.

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/