Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu, šejh.
Zamolio bih te ako možeš da objasniš kako se naklanjavaju propušteni rekati na koje čovjek zakasni u namazu i šta se uči na njima. Kako će se naprimjer postupit ako se prispije na treći rekat ili četvrti? Ako može da navedeš sve situacije koje se mogu desit.
Allah te poživio i nagradio džennetom firdews.
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Odgovor na ovo pitanje se vraća na poznatu mes'elu: da li je muktediji (onaj ko klanja za imamom), kada zakasni na dio namaza, ono što klanja sa imamom prvi ili zadnji dio njegovog namaza? Po ovom pitanju učenjaci imaju tri stava.
Prvi stav – ono našto je muktedija pristigao od namaza je njemu prvi dio njegovog namaza, a ono što doklanjava nakon selama je zadnji dio njegovog namaza.
Ovo je stav skupine ashaba i tabi'ina, šafijskog mezheba, rivajet od Malika i rivajet od Ahmeda. (El-Evsat 4/238, Mugnil-muhtadž 1/260, El-Mudevvene 1/97, El-Insaf 2/225)
Dokazuju sa hadisom mutefekun alejhi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada čujete ikamet, pođite na namaz i budite smireni i dostojanstveni. Nemojte žuriti. Ono što stignete klanjajte, a ono što vam promakne upotpunite.“
Kažu: „upotpunjavanje“ nečega ne biva osim nakon činjenja prvog dijela.
Na osnovu ovoga: ako neko stigne na zadnji rekat akšam-namaza, nakon selama imama naklanjava jedan rekat na kojem uči Fatihu i suru, zatim čini tešehhud, a zatim klanja zadnji rekat na kojem uči samo Fatihu. A na rekatu kojeg je klanjao sa imamom trebao je učiti Fatihu i suru.
Drugi stav – ono našto je muktedija pristigao od namaza to je njemu zadnji dio njegovog namaza, a ono što doklanjava nakon selama je prvi dio njegovog namaza.
Ovo je stav Ebu Hanife, hanbelijskog mezheba i rivajet od Malika. (Hašijetu Ibn Abidin 1/622, Keššaful-kinna'a 1/461, Et-Temhid 20/234)
Oni dokazuju svoj stav sa istim hadisom mutefekun alejhi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, ali sa rivajetom u kojem je došlo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ono što stignete klanjajte, a ono što vam promakne naklanjajte.“
Kažu: „naklanjajte“ znači da se naklanja prvi dio propuštenog namaza.
Po ovom stavu: ako neko stigne na zadnji rekat akšam-namaza, nakon selama imama doklanjava prva dva rekata akšama, na kojima uči Fatihu i suru.
Treći stav – spoj između dva prethodna stava na način da ono što doklanjava od tešehhuda je zadnji dio namaza, a ono što uči na rekatima je prvi dio namaza.
Ovo je stav malikijskog mezheba, Ebu Jusufa i Muhammeda Eš-Šejbanija od hanefija. (Hašijetu Ibn Abidin 1/401, Hašijetu ed-Dusuki 1/346)
Dokaz im je spoj između oba rivajeta hadisa: prvi „a ono što vam promakne upotpunite“ – dokaz da se naklanjavaju radnje, tj. propušteni tešehhud, i drugi „a ono što vam promakne naklanjajte“ – dokaz da se naklanja ono što se uči na prvim rekatima. Oni rade po poznatom pravilu iz Usulul-fikha: Ako je moguće da se spoje dva dokaza, treba ih spojiti.
Odabrano mišljenje je prvi stav učenjaka, tj. da ono našto je muktedija pristigao od namaza to je njemu prvi dio njegovog namaza, a ono što doklanjava nakon selama je zadnji dio njegovog namaza, jer i jedan i drugi rivajet „a ono što vam promakne upotpunite“ i „a ono što vam promakne naklanjajte“ se odnose na isto, a to je da se naklanja ono što se izostavilo od namaza, a naklanjavanje ide po redosljedu.
A klanjati prvo zadnji dio pa onda prvi dio namaza, na čemu je drugi stav učenjaka, to je oprečno redosljedu klanjanja namaza. Treći stav je veoma težak i komplikovan za praktičnu primjenu.
Ve billahi tevfik.
© 2016 http://www.ehlus-sunne.ba
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com