Koji oblici dijalize krvi kvare a koji ne kvare post?

Dijaliza je postupak koji može zamijeniti funkciju bubrega, a koji se obavlja kod bolesnika kojima je funkcija bubrega privremeno ili trajno zakazala, i pri tome se iz krvi uklanjaju otpadne tvari i suvišna tekućina, koje inače uklanjaju bubrezi.
Bubrezi u našem tijelu imaju ulogu tzv. čistača krvi odstranjujući štetne tvari koje nastaju razgradnim procesima u tijelu, a imaju funkciju i u regulaciji tjelesne tekućine, ravnoteži elektrolita i održavanju pH krvi.

Kad bubrezi ne rade ispravno, otpadne tvari i tekućina zadržavaju se u organizmu, i mogu prouzročiti mučninu, povraćanje, anemiju, pospanost, uznemirenost, drhtanje, a zatim, komu i konačno ako ne dođe do pravodobnog liječenja, smrt. Dijaliza u pravom smislu te riječi zamjenjuje funkciju bubrega.

Osnovni princip dijalize u širem smislu je prolaz molekula iz krvi kroz polupropusnu membranu. Ako krv prolazi kroz polupropusnu membranu, izvan tijela, proces se zove hemodijaliza, a ako se izmjena molekula odvija u tijelu, preko peritonejske membrane, proces se naziva peritonejska dijaliza.

– Hemodijaliza
Dijalizator
Hemodijaliza se odvija tako da krv prolazi izvan tijela posebnim cjevčicama i pročišćava se, te se zatim pročišćena vraća u tijelo drugim cjevčicama. U procesu hemodijalize važni su dijelovi:

– Dijalizator,
uređaj za hemodijalizu,
otopina za hemodijalizu,
pribor (igle, cijevčice).
Najvažniji dio je dijalizator, ili umjetni bubreg, koji sadrži polupropusnu membranu u obliku kapilara. Kroz tu membranu prolaze samo molekule određene veličine i voda. Dijalizator je pričvršćen na aparat za dijalizu i mijenja se prilikom svake hemodijalize. Otopina za dijalizu ili dijalizat je elektrolitska otopina slična plazmi bez bjelančevina. Otopina održava ravnotežu elektrolita i sudjeluje u procesu pročišćavanja krvi.
Uređaj za dijalizu je aparat koji sadrži crpke koje pripravljaju dijalizat, i pumpaju krv, te se uz održavanje stalne temperature krvi i dijalizata omogućava njihov stalan protok. Većina bolesnika dijalizira se 3 puta tjedno, a postupak prosječno traje 4 sata.

– Krvožilni pristup
Bolesnici koji pristupaju hemodijalizi moraju imati put do krvi za hemodijalizu u obliku arteriovenske fistule, grafta ili katetera. Kod kreiranja fistule, kirurg malim zahvatom pod kožom, najčešće na zapešću, spoji arteriju i venu. Ako su krvne žile preslabe, da bi se napravila fistula, formira se graft (presadak krvne žile), a kateteri se obično upotrebljavaju privremeno, ali mogu biti i trajni.

Kada se uspostavi adekvatan pristup s dva izlaza bolesnik se spaja na aparat za hemodijalizu. Postavljaju se dvije igle, spojene mekim cjevčicama. Dio koji dolazi iz arterije vodi u aparat, a dio koji izlazi iz aparata vodi u venu.

– Peritonejska dijaliza
Peritonejska dijaliza koristi peritonejsku membranu ili potrbušnicu (omotač koji prekriva organe u trbuhu), kao polupropusnu membranu, za izmjenu molekula, te tako služi kao prirodni filter. Mekana silikonska cjevčica (kateter), postavlja se u trbuh, a posebna otopina prilagođena za peritonejsku dijalizu putuje kroz kateter u trbušnu šupljinu. Otpadne tvari i nakupljena tekućina prolaze iz krvi u ovu otopinu, te se nakon nekoliko sati ta tekućina iz trbušne šupljine istače i baca. Istakanje tekućine iz trbušne šupljine i zamjena svježom tekućinom, naziva se izmjenom. Liječnik određuje koliko izmjena dnevno je potrebno, koliko dugo otopina za dijalizu može ostati u trbušnoj šupljini, te vrstu i količinu otopine koja se mora rabiti kod izmjene.

Dakle, prečišćavanje krvi bolesnika se čini na dva načina:

a) dijaliza posredstvom aparata koji se zove ,,vještački bubreg”, tako što se krv sakupi u njega, izvrši njeno prečišćavanje i oslobađanje od štetnih tvari, a potom se intravenozno vraća u tijelo. Ponekad se osjeti potreba intravenoznog dodavanja hranljivih tečnosti.

b) dijaliza preko trbušne peritonejske membrane.

Savremena ulema se razišla po pitanju da li taj vid terapije kvari post na dva suprotstavljena mišljenja:

a) Jedni kažu da kvari post i to je mišljenje Ibn Baza i mišljenje Stalne komisije za fetve, uz argument da se dijalizom dodaje i nova čista krv, kao i hranljive tvari, ponekad, tako da su to dva razloga kvarenja posta,

b) Drugi smatraju da dijaliza ne kvari post, zbog toga što nema teksta koji to zabranjuje eksplicite, niti implicite.

Ipak bliže bi bilo da dijaliza kvari post. Ujedno, bolesnici koji su potrebni dijalizi i hemodijalizi, nisu u mogućnosti da poste u osnovi,s obzirom da je izlučivanje štetnih tvari i održavanje ravnoteže elektrolita putem bubrega kontinuirani proces, a hemodijaliza se odvija povremeno, tako da treba ograničiti unos tekućine u razmacima između dijaliza. Također je važno, da se bolesnici pridržavaju dijete i slijede upute liječnika koji ih vodi. Općenito, bolesnici moraju biti na visokoproteinskoj dijeti s ograničenim unosom natrija i kalija, a po preporuci liječnika i fosfora. Bolesnici moraju dobivati multivitaminsku nadoknadu, osobito u vodi topljivih vitamina B kompleksa, folne kiseline i C vitamina. Hormon eritropoetin kojega normalno izlučuju bubrezi, a služi u stvaranju crvenih krvnih stanica, mora se primati pa je to temeljno liječenje anemije u bubrežnom zatajenju. Često bolesnici imaju manjak željeza koje onda treba nadoknaditi.[3]

Zbog svega toga, bliže je mišljenje ciljevima i intencijama Šerijata da dijaliza kvari post.

Ali, ako bi se pretpostavilo samo čišćenje krvi, onda ne bi kvarilo post, ali je praksa da se u ovom vidu liječenja i čišćenja krvi, dodaju neke hranljive tvari i otopine, što kvari post.

Prof. dr. Muharem Štulanović,

Odgoj, obrazovanje i islamska pravna misao

http://www.islambosna.ba/kvarenje-posta-i-njegov-prekid-upotrebom-savremenih-medicinskih-sredstava-lijecenja/