Kolika pauza se smije praviti tokom uzimanja abdesta?

Hvala i zahvala pripadaju Blagom Allahu! Odgovor na vaše pitanje temelji se na dvama pitanjima: je li uzastopnost prlikom uzimanja abdesta uvjet njegove valjanosti, i šta se podrazumijeva pod uzastopnim pranjem dijelova tijela. Oni učenjaci koji drže da je uzastopnost prilikom uzimanja abdesta uvjet njegove valjnosti imaju podijeljena mišljenja o tome šta se podrazumijeva pod uzastopnošću, to jest kolika se vremenska pauza može napraviti između pranja dvaju dijelova tijela. Prvo mišljenje zastupaju hanbelijski pravnici, i oni kažu da se prilikom uzimanja abdesta ne smije napraviti toliko duga pauza da se oprani dio tijela osuši na umjerenoj temperaturi zraka. El-Maverdi veli: “Kad je riječ o uzastopnosti prilikom uzimanja abdesta, ne smije se napraviti toliko duga pauza da bi se oprani dio tijela mogao osušiti na umjerenoj temperaturi zraka, odnosno za toliko vrijeme ako temperatura zraka nije umjerena. Ovo je mišljenje utemeljeno u našem mezhebu i zastupa ga većina naših autoriteta” (el-Insaf, 1/141). Drugo mišljenje zastupa imam Ahmed, po jednoj verziji, i on kaže da je u odnosu na uzastopnost pranja dijelova tijela mjerodavno običajno pravo. Drugim riječima, ako se pauza od nekoliko minuta u običaju jednog naroda smatra dugim vremenskim periodom, tad se abdest mora ponovo uzeti, u protivnom se može nastaviti s njegovim uzimanjem. Imam el-Maverdi kaže: “Prenosi se da se imam Ahmed, kad je riječ o dužini pauze koja utječe na valjanost abdesta, pozivao na običajno pravo.” (el-Insaf, 1/141)

Šejh Ibn Usejmin zapisao je: “Neki islamski autorieti kao i imam Ahmed, po jednoj verziji, smatraju da se u vezi s dužinom pauze koja utječe na ispravnost abdesta poziva na običajno pravo, a ne na sušenje opranih dijelova tijela; a potrebno je ne praviti duge pauze između pranja dijelova tijela uzimajući abdest. Ako stanovnici neke zemlje smatraju da se nešto ne smatra dugom pauzom, ista ta pauza ne utječe na ispravnost abdesta. Važno je znati da su islamski učenjaci običajno pravo prihvatali u pogledu brojnih pravnih pitanja, ali ono ipak nije precizno utvrđeno i veoma je varijabilno, pa je ovdje bolje kazati da je mjerodavno sušenje dijelova tijela.” (eš-Šerhul-mumti, 1/183).

Ako čovjek, uzimajući abdest, napusti toalet i otvori nekom vrata, što može obaviti za veoma kratko vrijeme, te se vrati i nastavi uzimati abdest, to se ne smatra dugom pauzom ni po jednom od spomenuta dva računanja, pa ne utječe na ispravnost abdesta. No ako bi se čovjek, otvorivši vrata, zaokupio nečim drugim i napravio dugu vremensku pauzu, morao bi abdest uzeti ispočetka. A Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.

Odgovor preuzet sa stranice islamqa, pod nadzorom šejha Saliha Munedžida

https://islamqa.info