Možete li mi navesti par hadisa o hidžami i njenim koristim?

Hidžama je vid poslaničkog liječenja odstranjivanjem nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom sunnetu navode se brojne predaje koje aludiraju na vrijednost i propise hidžame. Možemo ih svrstati u nekoliko narednih poglavlja:

Prvo: Allahovi meleki su oporučili Poslaniku hidžamu

Ibn Abbas prenosi da je Resulullah kazao: “Nisam prošao pored skupine meleka, u noći Isra, a da mi nisu oporučili: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame.’” Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3542), Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovu predaju smatraju vjerodostojnom. U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu.” Tirmizi, (2052), Ibn Madže, (3544), Bezzar, 3/388 (El-kešf), sa ispravnim lancem prenosilaca. Ova predanja ukazuju na milost meleka prema ovome ummetu, želeći mu svako dobro, oporučujući mu hidžamu.

Drugo: Hidžama je najbolji lijek

Enes b. Malik prenosi od Poslanika “Najbolji lijek kojim se možete liječiti je hidžama.” Muslim (1577), Tirmizi, (1278), Ahmed, 3/174, Ibn Sad, 1/443.-444. U drugom hadisu stoji: “Ono čime se liječite ako u njemu, uistinu, ima lijeka onda je u hidžami.” Buhari, (5697), Muslim, (2205). Meðutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir Poslanik kaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” Muslim, (2205), Ibn Hibban, 3/440, Ebu Jala, (2037), Hakim, 4/409, Bejheki, 3/387.

Treće: Hidžama u odreðenim vremenima ima posebne odlike i daje (posebno) efikasne rezultate

Ebu Hurejre kaže da je Allahov Poslanik rekao: “Ko učini hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana (lunarnog mjeseca), bit će mu lijek od svake bolesti.” Ebu Davud, (3861), Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3551) slično tome, Hakim, 4/210 sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. U drugoj predaji spominje se samo sedamnaesti dan. Hakim, 4/210. Hakim i Zehebi su ga ocijenili vjerodostojnim po Muslimovim kriterijima. Tako je Resulullah činio hidžamu ovim danima. Tirmizi, (2051) i u Eš-šemailu, (313), Hakim, 4/210 sa ispravnim lancem prenosilaca. U jednom hadisu Poslanik preporučuje činjenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca.

četvrto: Hidžama nije poželjna u odreðenim vremenima

Resulullah je zabranio činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca. U drugoj predaji Resulullah kaže: “Ko učini hidžamu srijedom ili subotom, pa ga pogodi šuga, neka ne krivi, nikoga osim sebe.” Bezzar, 3/388 (El-kešf). Vidjeti, takoðer Zadul-mead, 4/61.

Peto: Hidžamu čine žene kao i muškarci

Ummu Seleme, žena Allahovog Poslanika zatražila je od njega e dozvolu da sebi učini hidžamu, pa joj je dozvolio. Muslim, (2206), Ebu Davud, (4105), Ibn Madže, (3545). Vidjeti komentar imama Kurtubija na ovu predaju u El-mufhimu, 5/596. U drugoj verziji se navodi da je to bila Aiša, r.a., Hakim, 4/209.-210. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim.

Šesto: Hidžama se može činiti na različitim dijelovima tijela

Prenosi se da je Resulullah činio hidžamu na glavi (općenito), na sredini glave, sa obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i stopalu. Buhari (5700), Ebu Davud (3559, 3860, 3861), Ibn Madže, (3546, 3548, 3550), Tirmizi, (2051), Ibn Huzejme, (2658, 2659, 2660) sa vjerodostojnim lancima prenosilaca. Tako je Allahov Poslanik e svakome ko bi se požalio na glavobolju kazao: “Učini hidžamu.” Ebu Davud, (3858) sa dobrim lancem prenosilaca. U drugom hadisu Poslanik ﷺ. kaže: “Kada nastupe jake žege olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.” Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim

Odgvorio: Mr. Safet Kuduzović