NEMA BEREKETA U PRODAJI KUĆE AKO SE OD NJENE PROTUVRIJEDNOSTI NE KUPI DRUGA

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Ovaj hadis bilježi Ibn Madže, Tajalisi i Dijau’ Makdisi od Huzejfe, radijallahu anhu: “Ko proda kuću i ne uloži njenu protuvrijednost u sličnu njoj, neće mu biti bereketa u njoj (toj prodaji)”. U njegovom senedu je Ismail ibn Ibrahim ibn Muhadžir kojeg su Buharija, Ebu Davud i ostali ocijenili slabim ravijom, te je prema tome sened ovog rivajeta hadisa slab a tako ga ocjenjuju muhaddisi El-Busiri, Šuajb Arnaut i mnogi drugi.
U drugom rivajetu ovog hadisa kojeg bilježe imam Ahmed i Ibn Madže od Seid ibn Hurejsa, radijallahu anhu, je došlo: “Ko proda kuću ili nekretninu pa ne uloži njenu protuvrijednost u sličnu njoj, zaslužuje da mu ne bude bereketa u njoj (toj prodaji)”. Takođe i u ovom rivajetu ima slabosti, s tim da savremeni muhaddisi Albani i Šujab Arnaut dižu ovaj hadis na stepen dobrog i prihvatljivog hadisa na osnovu zbira rivajeta i hadisa u istom značenju u kojima je prenešen iako u svim tim rivajetima i hadisima pojedinačno ima slabosti.
A što se tiče značenja hadisa, komentatori navode sljedeća tumačenja:

– Muhaddis El-Munavi u svojoj knjizi “Fejdul-kadir” (6/119) pojašnjava da je Allah, subhanehu ve te'ala, stvorio Zemlju i učinio je mjestom smiraja i spokoja za Svoje robove, pa je stvorio ljude i džine da mu ibadet čine i stvorio je na Zemlji ono što je njima (ljudima i džinima) ukras (dunjalučkog života) kako bi ih iskušao ko će od njih najbolja djela činiti, pa je tako Zemlja postala njihovo iskušenje, fitna i sebeb činjenja grijeha osim onih koje njihov Gospodar sačuva. Pa tako ko proda kuću, a protuvrijednost kuće je imetak pokuđenog dunjaluka, i ne kupi drugu sa njenom protuvrijednošću neće imatu u toj prodaji bereketa. Jer je to suprotno Allahovoj mudrosti, tj. da je učinio Zemlju ljudima njihovom posteljom. Međutim, ako njenu protuvrijednost utroši u sličnom (kupovini druge kuće ili nekretnine) time je ostavio stvar na onome zašto ju je Uzvišeni učinio pa ga stigne bereket od toga, a bereket nečega je spojen sa Allahovom mudrošću u uređivanju i upravljanju sa Njegovim stvorenjima.

– Hanfijski učenjak Tahavija u knjizi “Bejanu muškilil-asar” (9/206) pojašnjava da značenje hadisa kao da se vraća na deseti ajet u suri Fussilet u kojoj Uzvišeni govoreći o Zemlji kaže: “I dao je bereketa u njoj (tj. Zemlji)”, pa ko proda kuću ili neku drugu nekretninu kao da je prodao ono u čemu je Allah dao bereketa, pa ga Uzvišeni onda kazni, ako od protuvrijednosti prodane kuće ne kupi drugu kuću ili sličnu nekretninu, da u toj prodaji nema bereketa.

– Prenosi Mula Alijj El-Kari u knjizi “Mirkatul-mefatih” (5/1983) od El-Muzaffera da je značenje hadisa da nije mustehab prodavati zemlju (nekretnine) i kuće i od iste vrijednosti kupovati nešto mimo njih, jer je u kućama i nekretninama velika korist a mala šteta: njih ne može ukrasti kradljivac niti uništiti vojnički napad za razliku od drugih pokretnih materijalnih stvari. Zato je preče da se ne prodaju, a ako se prodaju da se za njihovu protuvrijednost kupi neka druga zemlja (nekretnina) ili kuća.

Prema tome, hadis ukazuje na pokuđenost prodaje kuće ili neke druge nekretnine uopće a ako je već proda da za njenu protuvrijednost kupi njoj sličnu jer u protivnom Allah mu neće dati bereketa u toj prodaji. Izuzetak ovom propisu je slučaj prodaje kuće ili neke druge nekretnine u stanju nužde na koje se ne odnosi ovaj hadis. Poput toga da vlasnik istih sa njihovom prodajom treba da vrati dug čije vrijeme vraćanja je isteklo a nema nekog drugog imetka, u tom slučaju njemu je vadžib da proda kuću ili neku drugu nekretninu kako bi vratio dug. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com