O zekatu- četvrtom temelju islama ?

Priredio: Muhamed Ikanović

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Islam je sagrađen na pet temelja: svjedočenju da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, hodočašću Kabe i postu ramazana.” (Muttefekun alejhi)

Riječ zekat u arapskom jeziku ima dva značenja: porast i uvećavanje i čišćenje. U šerijatu se pod zekatom misli na pravo koje je obaveza izdvojiti iz imetka koji je dostigao određenu količinu – nisab, pod određenim uvjetima i određenoj skupini ljudi. Veza između leksičkog i terminološkog značenja ogleda se u tome što se davanjem zekata uvećava bereket u imetku, a njime se imetak čisti od onoga što je eventualno zarađeno na sumnjiv način.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Sadaka ne umanjuje imetak!” (Muslim)

U Kur’ani-kerimu kaže se: “Iz njihove imovine pripadajuću obavezu uzmi – da ih time očistiš i urediš, i ti ih blagoslovi, jer tvoji blagoslovi su spokoj za njih, a Allah sve čuje i On je Sveznajući.” (Et-Tevba, l03)

Propis zekata

Izdvajanje zekata je stroga vjerska dužnost – farz.

“…i obavljajte namaz i dajite zekat.” (El-Bekara, 43)

Prilikom slanja Muaza b. Džebela, radijallahu anhu, u Jemen, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Pozovi ih da posvjedoče da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik, pa ukoliko ti se odazovu u tome, obavijesti ih da im je Allah propisao pet namaza tokom svakog dana i noći. Ukoliko ti se i u tome odazovu, onda ih obavijesti da im je Allah propisao izdvajanje zekata iz njihovih imetaka, koji se uzima od njihovih bogatih i daje njihovim siromašnima.” (Muttefekun alejhi)

Mudrost propisivanja zekata

Neke od mudrosti već smo spomenuli, kao što je čišćenje imetka i duše, a i uvećavanje samog imetka. Jedna od najizrazitijih mudrosti propisivanja zetaka jeste pomaganje siromašnim muslimanima. Današnjim jezikom rečeno, to je jedan vrlo jak socijalni program u islamskom društvu. Izdvajanje zekata zapravo je i vid zahvale Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam je podario, a jedna od tih blagodati jeste i imetak koji nam služi za ispunjavanje naših potreba, za razliku od mnogih kojima on nedostaje i koji nisu u stanju da sebi obezbijede osnovne životne potrebe. Zekat nas uči dobročinstvu i odricanju, što neutrališe škrtost i pohlepu.

Nagrada i kazna

Moramo reći i da nijekanje ove dužnosti predstavlja kufr, tj. djelo koje izvodi iz islama, po jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka. Također, jednoglasan stav islamskih učenjaka jeste da je izostavljanje davanja zekata veliki grijeh. Jasno je da je za izvršavanje stroge dužnosti – farza propisana najveća nagrada, kako se prenosi u hadisi-kudsijju gdje kaže Uzvišeni: “Najviše čime Mi se Moj rob približava jesu farzovi…” (sahih) A kao što je i nagrada velika za izvršavanje, tako je isto velika i kazna za neizvršavanje ove dužnosti: “A one koji gomilaju zlato i srebro i zekat ne daju, obraduj strašnom kaznom…” (Et-Tevba, 34)

Vrste imetka na koji se daje zekat

Postoje četiri vrste imetka na koji se daje zekat, a to su: zlato i srebro, a shodno tome i novac, trgovačka roba, usjevi i stoka. Dakle, za sve drugo što posjeduje od imetka, čovjek nije dužan dati zekat. Tako se zekat ne daje na auto, zemljište i sličnu imovinu, osim u situaciji ako nešto od ovoga ne bude na prodaju, pa ne uđe u kategoriju trgovačke robe.

Ko je obavezan izdvojiti zekat

Zekat je obavezan izvojiti svaki onaj kod koga se ispune sljedeći uvjeti:

– islam, tj. da je musliman;

– posjedovanje nisaba – određene granice u imetku, nakon čega se ustanovljava da li je neko iz datog imetka obavezan izdvojiti zekat ili ne;

– da se ta količina imetka posjeduje cijelu godinu dana, misli se na hidžretsku godinu koja je kraća od gregorijanske.

Zekat na stoku

Da bi davanje zekata na stoku bilo obavezno, moraju se ispuniti određeni uvjeti, a to su:

– nisab, a kao što smo već rekli, to je šerijatom precizirani iznos,

– da taj nisab pregodini kod vlasnika stoke, da ta stoka veći dio godine bude na ispaši. Kada kažemo veći dio godine, tj. da je makar jedan dan više na ispaši nego “na jaslama”, odnosno, da je gazda hrani hranom koju je kupio ili je sam prikupljao. Ako bude isti ili manji dio godine na ispaši, bilo da je privatni gazdin posjed ili nečiji drugi, onda vlasnik nije dužan dati zekat ma o kolikom se broju grla radilo.

Nisab zekata na stoku

Nisab za krupniju stoku iznosi:

– sve do 29 grla ne daje se zekat, a ko posjeduje 30 do 39, dužan je na ime zekata dati goveče od jedne godine;

– od 40 do 59, na ime zekata treba dati goveče od dvije pune godine;

– od 60 do 69, na ime zekata daju se dva govečeta od po punu godinu dana starosti;

–od 70 do 79, zekat je jedno goveče od godinu i jedno od dvije godine itd.

Nisab za sitniju stoku:

– do 39 grla ne daje se zekat,

– od 40 do 120 – jedna ovca,

– od 121 do 200 – dvije ovce,

– od 201 do 399 – tri ovce,

– od 400 do 499 – četiri ovce,

– od 500 do 599 – pet ovaca itd., na svakih stotinu daje se jedna ovca.

Kada se izdvaja zekat, ne uzima se sakata ili oboljela stoka, a isto tako ni najbolja. Kada je u pitanju zajedničko stado u kojem postoji nisab, ali svaki gazda nema nisaba, tada nije obaveza izdvojiti zekat. Nisab jedne vrste ne dopunjava se brojem druge vrste, kao krave i ovce, dok se dopunjavaju ovce i koze jedne drugima jer spadaju u jednu kategoriju. Zekat se izdvaja na onaj broj grla koje gazda posjeduje kada se napuni godina dana ubrajajući i mladunčad.

Zekat na trgovačku robu

Da bi zekat na trgovačku robu bio obavezan, moraju se ispuniti dva uvjeta:

– nisab, a to je precizirana vrijednost imetka, u ovom slučaju nisab novca,

– da nisab pregodini kod trgovca.

Nisab trgovačke robe je nisab novca.

Zekat na poljoprivredne proizvode

Praksa u Bosni je da se zekat daje na sve vrste poljoprivrednih proizvoda ukoliko se ispuni uvjet nisaba, a on je oko 650 kg. To znači da onaj ko ubere 650 kg i više nekog proizvoda dužan je izdvojiti zekat. Izdvaja se 10%, ukoliko je veći dio sezone bilo prirodno navodnjavanje, a 5% ukoliko je veći dio sezone bilo vještačko navodnjavanje.

Zekat na zlato, srebro i novac

Da bi davanje zekata na ove vrste imovine bilo obavezno, moraju se ispuniti dva uvjeta: nisab i da taj nisab pregodini. Kod nas je praksa da nisab zlata iznosi 91,6 kg, dok je većina uleme smatra da je taj nisab iznosi 85 gr, a da je nisab srebra 641,5 gr, dok je većina učenjaka smatra da iznosi 595 gr. Kod godinu dana posjeduje nisab, dužan je da izdvoji 2,5% te vrijednosti. Za novac se nisab određuje tako što se nisab zlata ili srebra pomoži sa tržišnom vrijednosti i brojka koja se dobije jeste nisab novca, a i trgovačke robe. Praksa u Bosni jeste da se uzima nisab zlata jer je to olakšavajuća okolnost.

Kategorije kojima se daje zekat

Kur’anski ajet pojasnio je kategorije kojima se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.” (Et-Tevba, 60)

Sadekatul-fitr

Sadekatul-fitr je vrsta zekata koja se daje u zadnjim danima mjeseca ramazana kao čišćenje i nadopuna posta. Obaveza je da se daje za svakog člana porodice, dok je pohvalno da se izdvoji i za dijete koje treba da se rodi. Većina islamske uleme smatra da se daje u hrani i to u osnovnim životnim namirnicama dok hanefijski mezheb dozvoljava i davanje te vrijednosti u novcu. Sadekatul-fitr može se dati svim kategorijama kojima se daje zekat, s tim da se prednost daje siromašnima kako bi im se uljepšali bajramski dani. Po jednoj osobi daje se 2,250 gr hrane, a kod nas je praksa da se obračuna vrijednost te količine hrane i da se protuvrijednost izdvoji u novcu.

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/