PIJENJE SA OKRNJENOG MJESTA NA POSUDI, ČAŠI ILI ŠOLJICI

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

U osnovi je dozvoljeno koristiti sve vraste posuđe, ispravne i okrnjene, osim ako imamo dokaz da je mekruh ili zabranjeno nešto od toga, a da je došlo u vjerodostojnim hadisima.

Naime, dozvoljeno je koristi okrnjeno posuđe za jelo i piće. Iako je to u osnovi dozvoljeno, jer nema zabrane, od argumenata koji na to ukazuju su, između ostalog, dugi hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Enesa, radijallahu anhu.

U hadisu je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio kod neke od svojih supruga, pa je jedna od njegovih žena poslala posudu sa hranom. Pa je žena kod koje je bio zbog ljubomore udarila ruku sluge po kojem je poslana posuda sa hranom i posuda je pala i razbila se. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sakupio razbijenu posudu i vratio hranu u nju i rekao: „Vaša majka je ljubomorna“. Zadržao je slugu da mu se donese ispravna posuda namjesto razbijene, a razbijenu je ostavio ženi u čijoj je kući bio.

Dakle, ashabi i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, su jeli iz okrnjene posude, a zatim nije rekao da krnjavu posudu baci nego ju je ostavio da se njome koristi.

A što se tiče pijenja sa krnjavog mjesta na posudi (čaši, šoljici ili tanjiru), prenosi se hadis u kojem je došla zabrana istog.

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zabranio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se pije sa okrnjenog mjesta na posudi i da se puše u piće“.

Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Ibn Hibban i Bejheki u „Šu'abul-iman“.

Kaže el-Munavi u „Muhtesaru essunen“ (5/284): „U njegovom senedu je Kurre ibn Abdurrahman ibn Hajvil el-Misri. … Kaže imam Ahmed (o njegovoj pouzdanosti): ‘On je veoma slab u hadisu’. Kaže Jahja ibn Me'in: ‘Slab’. O njemu su govorili i drugi“. Kažu Ebu Hatim i Nesai da nije jak. A Ibn Hibban ga ocjenjuje pouzdanim, dok Ibn ‘Adijj kaže: „Nadam se da u njemu nema smetnje“.

Bilježi Taberani u „Kebiru“ isti hadis u rivajetu od Sehl ibn S'ada, radijallahu anhu, za koji kaže el-Hejsemi (u Medžmeaz-zevaid 5/78) da je u njemu ravija Abdulmuhejmin ibn ‘Abbas ibn Sehl, a on je da'if (slab).

Vjerodostojnim ga ocjenjuje Ibn Hibban, a dobrim Sujuti. Također, šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim (sahih ligajrihi) na osnovu ova dva rivajeta.

Ova zabrana koja je došla u hadisu kod učenjaka i imama ummeta ukazuje na pokuđenost (kerahijet) a ne na haram, kao što kaže imam Ibn Abdulberr.

Kaže imam Tahavi u komentaru ovog hadisa (Šerhu me'anil-asar): Razlog zabrane (pijenja sa krnjavog mjesta na posudi) je što je to mjesto na kom budu sitne životinje, pa je zabranjeno zbog straha od njihovog ezijeta“.

Prema tome, ova praksa izbjegavanja pijenja stavljanjem usana na okrnjeno mjesto posude ili čaše ima osnova u šerijatskim tekstovima. Spomenuti hadis iako ima slabosti, ukazuje da je mekruh piti sa okrnjenog dijela posude. A takve posude je dozvoljeno upotrebljavati i ne treba ih zbog okrnjenosti bacati.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com