Postoje li sitnice u vjeri?

Takve izreke su veoma opasne i spadaju u velike prijestupe. U vjeri ne postoje “sitnice”. Svaka stvar u vjeri je srž, tj. bitna je. Međutim, postoji nešto što se naziva temeljima (usul) i ograncima (furu’).

Pitanje brade i potkraćivanje odjeće spada u ogranke (furu’), a ne u temelje (usul). Međutim, nije dozvoljeno bilo šta od vjere nazivati “sitnicama”. Postoji bojazan za onoga, koji plasira takve riječi i ideje, želeći se ismijavati ili potcijeniti muslimane, da je izašao iz okvira islama i postao otpadnik – heretik (murted). Allah, subhanehu ve te’ala, kaže: ”Reci: ‘Zar ste se s Allahom i riječima Njegovim i Poslanikom Njegovim ismijavali? Ne ispričavajte se! Jasno je da ste nevjernici postali, nakon vašeg vjerovanja.” (Et – Tevbe, 65.-66.)

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je taj koji je naredio puštanje brade, njeno održavanje i njegovanje, kao što je naredio kraćenje brkova i njihovu urednost. Dužnost (vadžib) je pokoriti mu se i u svemu veličati i ispoštovati njegove naredbe i zabrane. Muhammed b. Hazm navodi jednoglasan stav učenjaka u pogledu obaveznosti puštanja brade i potkresivanja brkova. Nesumnjivo je da sva sreća, spas, ponos, čast i najljepši kraj leži u pokornosti Allahu, dželle šanuhu, i Njegovom poslaniku Muhammedu, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Također, podizanje odjeće iznad članaka je obaveza, jer Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kaže: ”Sve ispod članaka, što bude pokriveno odjećom, bit će u vatri.” (Buharija, Sahih, poglavlje: “Odijevanje”, 5787.)

U drugom hadisu stoji: ”Na trojicu ljudi na Sudnjem danu Allah se neće osvrnuti, niti će im se obratiti; tj. razgovarati s njima, a neće ih ni očistiti i čeka ih bolna patnja: onaj, koji pušta odjeću ispod članaka, onaj koji kada udijeli prigovara i onaj, koji se lažno kune, da bi prodao robu.” (Muslim, Sahih, poglavlje: “Vjerovanje”, 106.)

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, također kaže: ”Na Sudnjem danu Allah, subhanehu ve te’ala, se neće osvrnuti na onoga u koga se odjeća vukla po zemlji zbog oholosti i isticanja.” (Muttefekun ‘alejhi: Buharija, poglavlje: “Odijevanje”, 5783. i Muslim, poglavlje: “Odijevanje”, 2075.)

Dužnost je da se musliman, boji Allaha, subhanehu ve te’ala, te iz te bojazni podigne odjeću iznad članaka, bez obzira da li se radilo o pantalonama, mantilu, džubbetu ili nekoj drugoj vrsti odjeće. Ako bi se odjeća spuštala ispod članaka iz oholosti, grijeh biva veći. Ako to ne bi činio iz oholosti, već iz svoje slabosti i u tom slučaju se ubraja u prijestup i sahibija (počinilac) tog djela bit će griješan, iako njegov grijeh nije kao grijeh onoga, koga je na to navela oholost. Spuštanje odjeće ispod članaka, bez sumnje je put ka oholosti, svejedno da li mislio onaj ko to čini da nije tako. Spomenuta prijetnja u hadisima je općenita i ne dozvoljava nehajnost po ovom pitanju. Što se tiče hadisa u kome Ebu Bekr es – Siddik, radijallahu anhu, kaže Vjerovjesniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Kada ne pazim, odjeća mi se spusti ispod članaka, a Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu odgovori: ”Ti nisi od onih, koji to čine iz oholosti.” (Buharija, poglavlje: “Odijevanje”, 5784.)

Ovo važi za onog čije se stanje podudari sa stanjem Ebu – Bekra. Treba voditi brigu o svojoj odjeći i truditi se da ne pređe granicu. Međutim, ko to bude činio svjesno, neka se boji prijetnje i nema nikakve sličnosti sa Ebu – Bekrom, radijallahu anhu. Svemu spomenutom bi se mogla dodati i raskalašenost jednog takvog čina, zatim izlaganje odjeće nečistoćama i prljavštini i oponašanjem žena, a dužnost muslimanu je da se čuva ovih stvari.

Šejh Ibn Baz, “Medželletud–da’we”,1607.