RAINBOW KUR'AN – propis upotrebe i kupoprodaje

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:  „Osmanov rukopis“ (الرسم العثماني)

„Osmanov rukopis“ Kur'ana, koji je napisan za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu, a kojeg i dan danas koristimo i čitamo, nije sadržavao tačke na harfovima (za slova: ي ت ب ث ز…), niti herekete (fethu, kesru, dammu), kao ni tešdid i sukun.

U vrijeme tabi'ina, nakon što se raširilo pogrešno učenje Kur'ana zbog ulaska u islam nearapa koji nisu poznavali arapski jezik, neki tabi'ini su počeli da pišu Mushaf sa tačkama i hereketima, pa su se razišli učenjaci tog doba oko propisa pisanja tačaka i hereketa u Mushafu na dva stava: 1. da je pokuđeno i 2. da nema smetnje u tome. S tim da nema razilaženja među učenjacima da, kada se u Mushafu napišu tačke i hereketi, vadžib ih je poštivati isto kao i same harfove (slova bez hereketa i tačaka).  (Medžmu'ul-fetava, Ibn Tejmije, 12/101)

U poznati „Osmanov rukopis“ Kur'ana ne ulaze sljedeće stvari:

1- tačke (iznad i ispod harfova) pomoću kojih razlikujemo harfove, one su se počele pisati tek od vremena tabi'na

Različite su predaje ko je prvi pisao tačke na harfovima: Ebu el-Esved ed-Dueli ili Jahja ibn J'amer.

2- hereketi i tenvin je prvi uveo Ebu el-Esved ed-Dueli (neki kažu da je to učinio Nasr el-Lejsi) u obliku tačaka, a poslije je Ahmed Halil usavršio pisanje hereketa i tenvina u obliku u kojem se i danas pišu

3- hemze i tešdid je prvi uveo el-Halil ibn Ahmed

4- tedžvidski znakovi, znaci za stajanje i spajanje su uvedeni tek od pisanja knjiga o tedžvidskoj nauci u četvrtom hidžretskom stoljeću.

Dakle, ono što mi danas imamo u Plemenitom Kur'anu prošlo je kroz četiri spomenute faze.

Treba naglasiti da je selef pisao herekete, tačke, tenvin i ostale znakove koji su uvedeni drugom bojom od one sa kojom je pisan „Osmanov rukopis“ da bi se znala razlika između originalnog rukopisa i uvedenih znakova.

Cilj i smisao uvođenja tačaka, hereketa, tenvina, hemzeta, tešdida i tedžvidskih znakova pri pisanju kur'anskih ajeta u Mushafu je velika korist koja se time postiže, poput čuvanja Kur'ana od grešaka i iskrivljavanja, olakšavanje u čitanju i razumijevanju i tome slično.

Stavovi mezheba o propisu ukrašavanja Mushafa (El-Mevsu'atu el-kuvejtijje 23/219)

Oko propisa ukrašavanja Mushafa učenjaci mezheba imaju veoma podijeljeno mišljenje:

Prvi stav: dozvola ukrašavanja Mushafa sa zlatom, srebrom i sličnim ako se to čini radi veličanja Kur'ana i uzdizanja vjere.

Ovo je mišljenje džumhura (većine) učenjaka od hanefija, malikija, šafija i jedan od stavova kod hanabila.

Drugi stav: pokuđenost ukrašavanja Mushafa, a zabrana pisanja Kur'ana sa zlatom i srebrom.

Ovo je stav hanabila i šafija u jednom stavu unutar mezheba.

Treći stav: dozvola ukrašavanja Mushafa zlatom ženama i djeci, a zabrana muškarcima, osim ukrašavanja srebrom.

Ovo je zvanični stav šafijskog mezheba.

Četvrti stav: zabrana ukrašavanja Mushafa zlatom i ženama i muškarcima.

Ovo je mišljenje unutar šafijskog mezheba.

Od Ebu Derda’, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada budete ukrašavali vaše džamije i ukrašavali vaše Mushafe, doživjet ćete propast“. Bilježi ga El-Hakim Et-Tirmizi, šejh Albani ga ocjenjuje dobrim, drugi muhaddisi slabim, dok skupina kaže da su to riječi Ebu Derda’, radijallahu anhu.

Sa ovim hadisom se dokazuje pokuđenost ili zabrana ukrašavanja Mushafa, a u njemu ima slabosti.

Rainbow Kur'an – propis upotrebe i kupoprodaje

Oko propisa upotrebe i kupoprodaje Rainbow Kur'ana (obojenog u dugine boje) savremeni učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:

Prvo mišljenje: zabrana.

Ovo je stav Abdurrahmana el-Berraka, Abdullaha Fekiha, Muhammeda el-Arifija i drugih.

Glavni argumet zabrane je da to predstavlja vid poigravanja sa Allahovom knjigom i umanjivanja njene veličine, svetosti i značaja. A poštivanje, veličanje i uzdizanje Allahove knjige je vadžib oko kojeg nema razilaženja. Oni smatraju da treba zatvoriti vrata poigravanja sa Allahovom knjigom.

Drugo mišljenje: pokuđenost.

Prenosi se od skupine ashaba da su smatrali pokuđenim ukrašavanje Mushafa, poput Ebu Hurejre, Ebu Derda’ i Ebu Zerra, radijallahu anhum. Vjerovatno se to odnosi na stanje kada ukrašavanje odvede od učenja Kur'ana, ramišljanje o njegovom sadržaju, kada to vodi u rasipništvo ili natjecanje u tome.

Treće mišljenje: dozvola.

Ovo je fetva šejha S'ada el-Haslana i nekoliko internet stranica na kojima se odgovara na pitanja i izdaju fetve.

Svoj stav argumetiraju sljedećim:

– prenosi se od selefa ovog Ummeta da su pisali Mushaf različitim bojama kako bi napravili razliku između „Osmanovog rukopisa“ i između hereketa, tačaka, tenvina i tedžvidskih znakova.

– većina učenjaka dozvoljava ukrašavanje Mushafa zlatom i srebrom, pa je preče da bude dozvoljeno bojenje u različite boje.

– ukrašavanje Mushafa raznim bojama ne umanjuje svetost Kur'ana.

Odabrano mišljenje

Postoje nekoliko vrsta Kur'ana koji se štampaju u boji sa određenim ciljem, a ne radi ukrašavanja. Od tih Kur'ana su:

– Kur'an čije su skupine ajeta obojene različitim bojama shodno tematici

– Kur'an u kojem su različitim bojama označena tedžvidska pravila.

Ispravno je, a Allah zna najbolje, da nema smetnje u štampanju gore navedenih Kur'ana.

A što se tiče štampanja, upotrebe i kupoprodaje Rainbow Kur'ana, odabrani stav je zabrana, a Allah zna najbolje, zbog sljedećeg:

– to predstavlja poigravanje sa Kur'anom i umanjuje njegovu veličinu i svetost

– zatvaranje vrata upotrebe Kur'ana u komercijalne svrhe i spuštanja na nivo obične trgovačke robe

– spuštanje Kur'ana na nivo ljubavnih romana, lektira, slikovnica, bojanki…

– nespojivo je da se u Kura'nu čitaju vijesti prijašnjih naroda, njihova stradanja, šta su pretrpjeli vjerovjesnici u dostavljanju tevhida svojim narodima, stanja na Sudnjem danu, kazne stanovnika Džehennema i slično, a stranice Kur'ana u crvenoj, žutoj, plavoj, pink ili nekoj drugoj boji

– dugine boje su simbol homoseksualaca, to je razlog više da se izbjegavaju

– učenjaci koji dovoljavaju ukrašavanje Mushafa, uslovljavaju tu dozvolu da se time veliča i uzdiže Kur'an, a ukrašavanje Mushafa duginim bojama je spuštanje Kur'ana na niži nivo

– selef, kada je uvodio neke stvari ili bojio drugom bojom Kur'an, činio je to radi koristi učača i zbog zaštite od griješenja i razilaženja oko Kur'ana, a od ovakvog vida ukrašavanja Kur'ana nema nikakve koristi za učača i bliže je to unakažavanju od uljepšavanja Kur'ana.

Ovaj propis se odnosi i na Kur'ane sa cvjetićima, srcadima i sličnim dodacima, te Kur'ani u obliku auta, mirisa i svega što je u sličnom kontekstu.

Allahova knjiga je sveta i zato bi svaki musliman trebao da je uzdiže na način da je čita, razmišlja o značenjima njenih ajeta, da uči propise koje su u njoj sadržani i da živi i radi po njoj, a ne „ukrašavanjem“ na ovakav i sličan način.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com