ZEKAT NA ZLATNE DUKATE

Alejkumusselam.
Odgovor na ovo pitanje se vraća na dvije mes'ele: prva- opći propis davanja zekata na zlato i druga – davanje zekata na nakit.

Propis davanja zekata na zlato

Nema razilaženja među učenjacima oko obaveze izdvajanja zekata na zlato. Dokaz za su riječi Uzvišenog: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu navijesti bolnu patnju” (Et-Tevba, 34). Takođe, hadis od Alije, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ako imaš dvije stotine dirhema (novac od srebra) i prođe godina dana, na njih se izdvaja pet dirhema. Nisi dužan ništa dati (na zlato) sve dok ne budeš imao dvadeset dinara (novac od zlata), pa ako imaš dvadeset dinara i prođe godina dana na njih se izdvaja pola dinara”. Bilježi ga Ebu Davud, vjerodostojnim ga ocjenjuje Buharija a dobrim Ibn Hadžer.

Da bi neko bio obavezan dati zekat na zlato treba ispuniti dva šarta koji su spomenuti u prethodnom hadisu: da zlato ima nisab i da prođe godina dana. Prvi šart – da zlato ima nisab, a nisab zlata je dvadeset dinara a to je težina od 85 grama. Pa ko posjeduje 85 grama zlata ili više od toga dužan je dati zekat u vrijednosti od 2,5% od ukupnog zlata, a koji može dati u zlatu ili novcu. Drugi šart – da prođe godina dana otkako se zlato posjeduje.

Pa kada se ispune ova dva šarta obaveza je dati zekat.

Davanje zekata na nakit

Postoje dvije vrste nakita: prva – nakit od zlata i srebra i druga – nakit od dragulja, bisera, dijamanata, dragog kamenja i slično.

Nema razilaženja među učenjacima da se na dragulje, bisere, dijamante, drago kamenje i slično ne daje zekat osim ako se koriste kao trgovačka roba, tj. koriste za kupoprodaju.

A oko davanja zekata na nakit od zlata i srebra je veliko razilaženje među učenjacima. Hanefije smatraju da je vadžib davati zekat na nakit od zlata i srebra, dok većina učenjaka ostala tri mezheba su na stavu da se na njeg ne izdvaja zekat, a ovo je stav i većine ashaba između ostalih Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum. Međutim, sa strane dokaza jači stav je ono na čemu su hanefije i mnogi drugi učenjaci, a Allah zna najbolje. Naime, opći dokazi ukazuju na obavezu davanja zekata na zlato bez razlike između onog koje se koristi kao nakit i onog koje se ne koristi, a nema dokaza sa kojim se pravi ta razlika. Takođe, prenosi Abdullah ibn Amr El-‘As, radijallahu anhu, da je neka žena iz Jemena došla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njom je bila njena kći koja je imala na ruci dvije narukvice od zlata. Upitao ju je da li daje zekat na njih našto je ona negativno odgovorila. Zatim joj je rekao: “Je li te raduje da ti Allah zbog njih (tih narukvica) načini na Sudnjem danu narukvice od vatre?” Pa ih je ona skinula i bacila Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: “Dajem ih Allahu i Njegovom Poslaniku”. Hadis bilježe Ebu Davižud, Tirmizi i Nesai, vjerodostojnim ga ocjenjuje Hakim a dobrim Ibn Hadžer i Albani. A u drugom hadisu se prenosi od Aiše, radijallahu anha, da kada je ušla kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a na ruci je imala prsten od srebra, na njegov upit o njemu odgovorila je da mu se ukrasila sa njim. Pitao ju je da li daje zekat na njeg našto je ona negativno odgovorila. Onda joj je rekao: “On ti je dovoljan za vatru”.

Hadis bilježe Ebu Davud i Hakim, a vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Ibn Hadžer i Albani. Znači ova dva hadisa ukazuju na obavezu davanja zekata na nakit, iako se dokazivanju sa ova dva hadisa može prigovoriti da spomenuti nakit u hadisima ne dostiže nisab niti je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pitao da li je prošla godina dana.

Prema tome, ako je težina tih dukata 85 ili više grama i prošla je godina dana kako su kod tebe dužna si dati zekat na njih. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com