Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati nviše
Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada. Poznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur'ana je ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.” A Allah najbolje zna.
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmedviše
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi.
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je rviše
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je riječ o autentičnosti ovog hadisa: neki ga smatraju slabim, jedni dobrim, a neki, opet, vjerodostojnim. Iako je hadis imperativnog karaktera, nijedan islamski učenjak, osim Ibn Hazma, nije rekao da je to kupanje, odnosno uzimanje abdesta obavezno. Imam Hakim zabilježio je sljedeće Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko okupa mejita ne mora se kupati, vaši mrtvi nisu nečisti; dovoljno je oprati ruke. ” Ibn Sa'd i Bejheki sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježili su da je Ibn Omer, radijallahu anhu, nosio Seida b. Zejda, klanjao mu dženazu potom ušao u džamiju i klanjao ne abdestivši se. U drugom predanju stoji da je Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio: “Okupali smo mejita pa su se neki ljudi okupali, a drugi nisu.” Slične su izjave prenesene od Ibn Mes'uda, Ibn Abbasa, Sa'da b. Ebu Vekkasa, Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum. A Allah najbolje zna.
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovviše
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovo je stav Sevrija, Šafije, Ahmeda, Ishaka hanefijskih učenjaka.
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelviše
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelu Zadul-mead, l/443, kaže da je Ibn Omer također dizao ruke izgovarajući tekbire na bajram-namazu. Međutim, šejh Albani zapisao je da nije uspio naći spomenuto Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje. Ipak, neki islamski učenjaci dizanje ruku prilikom donošenja tekbira smatraju legitimnim. To je stav Ataa, EvzaUa, Šafije, Ahmeda, Ibn Munzira i Davuda. A Allah najbolje zna.
Učenje dove za pobjedu i bilo kakvih dova nakon džuma-namaza koje se uče u mnogim džamijama nije utemeljeno u islamu. Kada je riječ o tome, ne postoji nijedan dokaz za to ni u Kur'anu, ni u hadisu, ni u praksi prvih generacija, a nijedan imam četiri priznata mezheba to pitanje nije uopće razmatrao.više
Učenje dove za pobjedu i bilo kakvih dova nakon džuma-namaza koje se uče u mnogim džamijama nije utemeljeno u islamu. Kada je riječ o tome, ne postoji nijedan dokaz za to ni u Kur'anu, ni u hadisu, ni u praksi prvih generacija, a nijedan imam četiri priznata mezheba to pitanje nije uopće razmatrao. To je novotarija. Treba je napustiti, a prihvatiti Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet, jer je u njemu spas.
Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je ženama dopušteno prisustvovanje džuma-namazu, ali isto tako, jednoglasni su u mišljenju da one to nisu obavezne. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakom je muslimanu stroga obaveza klanjati džuma-namaz u džematu, osim četirima oviše
Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je ženama dopušteno prisustvovanje džuma-namazu, ali isto tako, jednoglasni su u mišljenju da one to nisu obavezne. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakom je muslimanu stroga obaveza klanjati džuma-namaz u džematu, osim četirima osobama: robu, ženi, maloljetniku i bolesniku.” Dakle, žena koja prisustvuje džuma-namazu ima nagradu i nije dužna nakon toga klanjati podne-namaz. A kada je riječ o ženinom kupanju petkom, islamski učenjaci o tom pitanju imaju podijeljena mišljenja: malikijski i šafijski autoriteti smatraju da je pohvalno da se i žena okupa petkom, ako prisustvuje džuma-namazu. Ovo je mišljenje od hanbelijskih pravnika odabrao Ibn Kudame. Međutim, poznato i mjerodavno mišljenje kod hanbelijskih pravnika jeste da ženi koja prisustvuje džuma-namazu nije sunnet okupati se. Većina islamskih učenjaka kao dokaz koristi Ibn Omerov hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko od vas pođe na džumu, neka se okupa.” Navedeni hadis ima općenit karakter, i obuhvata svakoga ko pođe na džuma-namaz, i muškarce i žene. Ibn Dekik kaže: “Povod kupanju jeste odlazak na džuma-namaz.” U drugom hadisu stoji: “Ko pođe na džumu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, neka se okupa, a ko ne bude prisustvovao namazu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, ne mora se kupati.” Našoj konstataciji da se i žena treba okupati ide u prilog činjenica da je kupanje propisano radi džuma-namaza, a ne radi petka kao dana, po konsenzusu islamskih učenjaka, osim Ibni Hazma. A Allah najbolje zna.
________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Ko stigne klanjati jedan rekat džuma-namaza stigao je na džuma-namaz, kažu hanefijski, malikijski, šafijski, hanbelijski i zahirijski autoriteti. Taj svoj stav dokazuju sljedećim predanjem koje su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili Buharija i Muslim: “Ko stigne na jedan rekat namaza, sviše
Ko stigne klanjati jedan rekat džuma-namaza stigao je na džuma-namaz, kažu hanefijski, malikijski, šafijski, hanbelijski i zahirijski autoriteti. Taj svoj stav dokazuju sljedećim predanjem koje su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili Buharija i Muslim: “Ko stigne na jedan rekat namaza, stigao je obaviti taj namaz.” Hadis je općenit, odnosi se na sve namaze. Još jasniji dokaz u tom pogledu jeste predanje Ibn Omera, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko stigne na jedan rekat džume ili nekog drugog namaza, njegov je namaz potpun. ” Od ashaba ovaj su stav zastupali: Ibn Mes'ud, Ibn Omer i Enes b. Malik, radijallahu anhum, i nije preneseno da je ijedan ashab rekao suprotno tome. A Allah najbolje zna.
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i staviše
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i stala bi između nas.” Hudžejra b. Husajn izjavila je: “Ummu Selema predvodila nas je u namazu i stajala je s nama u saff.” Preneseno je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ummu Vereki naredio da predvodi žene u svojoj kući. Komentirajući predanje, imam Ebu Tajjib Abadi kaže: “Hadisi ukazuju da žena-imam stoji u saffu sa ženama, a ne ispred njih.” Poznati hanbelijski pravnik Ibn Kudame napominje: “Kada žena predvodi žene u namazu stat će s njima u saff, i to po konsenzusu učenjaka koji dopuštaju imamet žene.” Ikrime prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, govorio: “Žena-imam stoji sa ženama u saffu.” O stupnju vjerodostojnosti navedenih predanja vidjeti knjigu Odlike i propis namaza u džematu, str. 78-80, Safeta Kuduzovića, a Allah najbolje zna.
________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Šta kažu hanefijski pravnici za plaćanje hodži da prouči Jasin na mezaru roditelja
Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati nviše
Učenje Kur'ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur'ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada. Poznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur'ana je ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.” A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Stav imama Ebu Hanife u vezi s učenjem Kur'ana na mezarju
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmedviše
Učenje Kur'ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebu Izz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur'ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li gasuljenje umrlog obavezuje kupanje
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je rviše
Sunnet je da se okupa onaj ko je okupao mejjita, a da uzme abdest onaj ko ga je nosio. Ebu Hurejre, radijaIlahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ogasuli mejjita, neka se okupa, a ko ga bude nosio, neka uzme abdest. ” . Islamski učenjaci nisu jednoglasni kada je riječ o autentičnosti ovog hadisa: neki ga smatraju slabim, jedni dobrim, a neki, opet, vjerodostojnim. Iako je hadis imperativnog karaktera, nijedan islamski učenjak, osim Ibn Hazma, nije rekao da je to kupanje, odnosno uzimanje abdesta obavezno. Imam Hakim zabilježio je sljedeće Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko okupa mejita ne mora se kupati, vaši mrtvi nisu nečisti; dovoljno je oprati ruke. ” Ibn Sa'd i Bejheki sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježili su da je Ibn Omer, radijallahu anhu, nosio Seida b. Zejda, klanjao mu dženazu potom ušao u džamiju i klanjao ne abdestivši se. U drugom predanju stoji da je Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio: “Okupali smo mejita pa su se neki ljudi okupali, a drugi nisu.” Slične su izjave prenesene od Ibn Mes'uda, Ibn Abbasa, Sa'da b. Ebu Vekkasa, Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum. A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Kako klanjati bajram-namaz u velikoj gužvi
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovviše
U slučaju velike gužve dopušteno je klanjati shodno mogućnostima. Ako se sedžda ne može učiniti na tlo, učinit će se na leđima klanjača ispred sebe. Uzvišeni Allah ne opterećuje čovjeka preko njegovih mogućnosti. Omer b. Hattab rekao je: “Kada je velika gužva činite sedždu na leđima svoga brata.” Ovo je stav Sevrija, Šafije, Ahmeda, Ishaka hanefijskih učenjaka.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li se na bajram-namazu dižu ruke prilikom donošenja tekbira
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelviše
Koliko znam, ne postoji predanje u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom donošenja tekbira, kako na prvom, tako ni na drugom rekatu. Ali postoji predanje u kojem stoji da je Omer b. Hattab dizao ruke prilikom tekbira. Šejhul-islam Ibnul-Kajjim u kapitalnom djelu Zadul-mead, l/443, kaže da je Ibn Omer također dizao ruke izgovarajući tekbire na bajram-namazu. Međutim, šejh Albani zapisao je da nije uspio naći spomenuto Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje. Ipak, neki islamski učenjaci dizanje ruku prilikom donošenja tekbira smatraju legitimnim. To je stav Ataa, EvzaUa, Šafije, Ahmeda, Ibn Munzira i Davuda. A Allah najbolje zna.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li je ispravno učenje sultan dove?
Učenje dove za pobjedu i bilo kakvih dova nakon džuma-namaza koje se uče u mnogim džamijama nije utemeljeno u islamu. Kada je riječ o tome, ne postoji nijedan dokaz za to ni u Kur'anu, ni u hadisu, ni u praksi prvih generacija, a nijedan imam četiri priznata mezheba to pitanje nije uopće razmatrao.više
Učenje dove za pobjedu i bilo kakvih dova nakon džuma-namaza koje se uče u mnogim džamijama nije utemeljeno u islamu. Kada je riječ o tome, ne postoji nijedan dokaz za to ni u Kur'anu, ni u hadisu, ni u praksi prvih generacija, a nijedan imam četiri priznata mezheba to pitanje nije uopće razmatrao. To je novotarija. Treba je napustiti, a prihvatiti Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet, jer je u njemu spas.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Vidi manjePreuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Da li se žena koja ide na džuma-namaz mora kupati kao i muškarac
Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je ženama dopušteno prisustvovanje džuma-namazu, ali isto tako, jednoglasni su u mišljenju da one to nisu obavezne. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakom je muslimanu stroga obaveza klanjati džuma-namaz u džematu, osim četirima oviše
Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je ženama dopušteno prisustvovanje džuma-namazu, ali isto tako, jednoglasni su u mišljenju da one to nisu obavezne. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakom je muslimanu stroga obaveza klanjati džuma-namaz u džematu, osim četirima osobama: robu, ženi, maloljetniku i bolesniku.” Dakle, žena koja prisustvuje džuma-namazu ima nagradu i nije dužna nakon toga klanjati podne-namaz. A kada je riječ o ženinom kupanju petkom, islamski učenjaci o tom pitanju imaju podijeljena mišljenja: malikijski i šafijski autoriteti smatraju da je pohvalno da se i žena okupa petkom, ako prisustvuje džuma-namazu. Ovo je mišljenje od hanbelijskih pravnika odabrao Ibn Kudame. Međutim, poznato i mjerodavno mišljenje kod hanbelijskih pravnika jeste da ženi koja prisustvuje džuma-namazu nije sunnet okupati se. Većina islamskih učenjaka kao dokaz koristi Ibn Omerov hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko od vas pođe na džumu, neka se okupa.” Navedeni hadis ima općenit karakter, i obuhvata svakoga ko pođe na džuma-namaz, i muškarce i žene. Ibn Dekik kaže: “Povod kupanju jeste odlazak na džuma-namaz.” U drugom hadisu stoji: “Ko pođe na džumu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, neka se okupa, a ko ne bude prisustvovao namazu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, ne mora se kupati.” Našoj konstataciji da se i žena treba okupati ide u prilog činjenica da je kupanje propisano radi džuma-namaza, a ne radi petka kao dana, po konsenzusu islamskih učenjaka, osim Ibni Hazma. A Allah najbolje zna.
________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manjeKada se računa da je čovjek stigao na džuma namaz?
Ko stigne klanjati jedan rekat džuma-namaza stigao je na džuma-namaz, kažu hanefijski, malikijski, šafijski, hanbelijski i zahirijski autoriteti. Taj svoj stav dokazuju sljedećim predanjem koje su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili Buharija i Muslim: “Ko stigne na jedan rekat namaza, sviše
Ko stigne klanjati jedan rekat džuma-namaza stigao je na džuma-namaz, kažu hanefijski, malikijski, šafijski, hanbelijski i zahirijski autoriteti. Taj svoj stav dokazuju sljedećim predanjem koje su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili Buharija i Muslim: “Ko stigne na jedan rekat namaza, stigao je obaviti taj namaz.” Hadis je općenit, odnosi se na sve namaze. Još jasniji dokaz u tom pogledu jeste predanje Ibn Omera, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko stigne na jedan rekat džume ili nekog drugog namaza, njegov je namaz potpun. ” Od ashaba ovaj su stav zastupali: Ibn Mes'ud, Ibn Omer i Enes b. Malik, radijallahu anhum, i nije preneseno da je ijedan ashab rekao suprotno tome. A Allah najbolje zna.
________
Vidi manjeDr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Može li žena predvoditi druge žene u namazu?
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i staviše
Skoro svi učenjaci smatraju da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, po njima, takav namaz nije validan. Da je imamet žena bio poznat među prvim generacijama dokaz su predanja zabilježena u hadiskim zbirkama. Rejta Hanifijja govorila je: “Aiša, radijallahu anha, predvodila bi nas u namazu i stala bi između nas.” Hudžejra b. Husajn izjavila je: “Ummu Selema predvodila nas je u namazu i stajala je s nama u saff.” Preneseno je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ummu Vereki naredio da predvodi žene u svojoj kući. Komentirajući predanje, imam Ebu Tajjib Abadi kaže: “Hadisi ukazuju da žena-imam stoji u saffu sa ženama, a ne ispred njih.” Poznati hanbelijski pravnik Ibn Kudame napominje: “Kada žena predvodi žene u namazu stat će s njima u saff, i to po konsenzusu učenjaka koji dopuštaju imamet žene.” Ikrime prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, govorio: “Žena-imam stoji sa ženama u saffu.” O stupnju vjerodostojnosti navedenih predanja vidjeti knjigu Odlike i propis namaza u džematu, str. 78-80, Safeta Kuduzovića, a Allah najbolje zna.
________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://mojislam.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Vidi manje